Naša iseljenička zajednica u Urugvaju proslavila je ponosno visoku obljetnicu Hrvatskoga doma, osnovanog 1928. godine
Tekst: Vesna Kukavica; Fotografije: Privatni arhiv Eduarda R. Antonicha
U Istočnoj Republici Urugvaj nedavno je radno proslavljena 95. obljetnica osnutka Hrvatskoga doma u Montevideu / Hogar Croata de Montevideo kao najistaknutije kulturne i društvene organizacije ljudi hrvatskih korijena koja kontinuirano djeluje u toj zemlji Južne Amerike. Utemeljenje Hrvatskoga doma potaknuo je useljenik Ivan Čizmić kao reakciju na atentat u beogradskoj Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije (1928.), kada je od posljedica toga tragičnog događaja preminuo Stjepan Radić, jedan od najistaknutijih hrvatskih političara 20. stoljeća. Osnivačka skupština održana je 9. rujna 1928., okupivši naše ekonomske emigrante koji su mahom bili iz ruralnih sredina Lijepe Naše pa im je Radićev politički i domoljubni program bio najpoticajniji za slobodarske težnje potlačenoga hrvatskoga naroda, kao i njihov povratak u zavičaj. Članovi prvoga Upravnog odbora Hrvatskoga doma, čiji je predsjednik bio I. Čizmić, bili su: Stjepan Bušić (dopredsjednik), Andrija Knez (tajnik), Ivan Bolkovac (zamjenik tajnika), Mijo Herceg (blagajnik) i Mato Mesarić (zamjenik blagajnika). Sud časti činili su: Jure Prusina, Petar Kuralt i Franjo Zovko. U Nadzorni odbor uključeni su: Jure Stanić, Marko Musa i Stevan Ivanišević. Čizmića nasljeđuje ubrzo Mateo Stipaničić, koji je uživao veliki ugled među svojim zemljacima. Po uzoru na razgranatu prosvjetnu organizaciju „Seljačku slogu“ braće Radić geslo Doma bilo je: „Budimo svoji na svome, branimo složno svoj hrvatski dom!”
KULTURNA MEMORIJA
Hrvatski dom organizirao je društveni život iseljenika, nastojeći da se sačuva zavičajna kulturna memorija i materinski im hrvatski jezik u hispanističkome okružju. Tijekom Drugoga svjetskog rata Hrvatski dom bio je vrlo aktivan u pružanju pomoći ugroženome narodu u domovini.
IZVORNA SNAGA
U drugoj polovini 20. stoljeća Hrvatski dom se povezuje s ostalim južnoslavenskim iseljenicima, zadržavši pri tome svoje ključne programe – ohrabren iskoracima demokratskoga pokreta Hrvatskog proljeća u matičnoj zemlji. Nakon pada Berlinskoga zida i višestranačkih izbora u Republici Hrvatskoj Hrvatski dom se vratio još snažnije svojim izvornim aktivnostima i kulturnim praksama, pružajući golemu potporu domovini tijekom 1990-ih. Hrvatska matica iseljenika od samoga osnutka 1951. uspješno surađuje s Hrvatima iz Urugvaja, uključujući članstvo Hrvatskoga doma svih naraštaja. Burnih 1990-ih posebno se aktivnošću istaknula Elsa Musa de Krsul. Danas u Urugvaju živi već četvrta generacija hrvatskih potomaka, a oni sami procjenjuju da ih ima oko 5000, od kojih stotinjak aktivno sudjeluje u programima Hrvatskoga doma. Većina Hrvata u Urugvaj stiže lančanom migracijom u razdoblju od 1924. do 1936. godine. Njihovi potomci dobrim su obrazovanjem i marljivim radom s vremenom zauzeli bolja mjesta na društvenoj ljestvici te razvijene zemlje uz Atlantski ocean.
KULTURNA RAZMJENA
Hrvatski dom dugo je djelovao u iznajmljenim prostorima, a tek od 1971. godine dobiva svoju zgradu. Današnje sjedište Doma je u Aveniji dr. Luisa Alberta de Herrere 3981. Lijepo je uređeno i gostoljubivo za sve koji žele upoznati hrvatsku zajednicu Urugvaja, te općenito hrvatsku kulturu, jezik i znamenitosti Republike Hrvatske. U sklopu Hrvatskoga doma, tijekom proteklih devet i pol desetljeća okupljaju se naraštaji hrvatskih potomaka, a najaktivniji su kulturni i sportski odjel. Članovi Tamburaškoga orkestra i plesne skupine Hrvatskoga doma gostovat će na Vinkovačkim jesenima u rujnu 2024. godine. Hrvatski dom također godinama organizira učenje hrvatskoga jezika, te upućuje svoje mlade na Matičine škole hrvatskoga jezika i kulture te folklora.
Članovima Hrvatskoga doma treba odati posebno priznanje što su radnu proslavu svoje obljetnice uveličali raznovrsnim programom, ugostivši 7. susret Hrvata Južne Amerike od 23. do 26. XI. 2023. godine. Susretu je nazočio i ravnatelj HMI-ja Mijo Marić, darovavši spomen-ploču (reljef) sa simbolima hrvatske prijestolnice, koja je postavljena na tamošnjemu Trgu grada Zagreba, rad kipara Vida Vučaka. Program manifestacije uključivao je: trgovinsko-ekonomski panel; akademski i kulturni panel; predstavljanje knjige o djelu Ivana Meštrovića u Urugvaju; te posjet povijesnome Muzeju Lussich u Punta Balleni kao i efektni umjetnički program. U programu je sudjelovalo više od 200 ljudi s dvaju kontinenata – Europe i Južne Amerike, među kojima su bili istaknuti parlamentarci i diplomati te kulturni djelatnici. Od dosadašnjeg agilnog predsjednika Hrvatskoga doma gospodina Baltasara Tudjana dužnost je preuzeo krajem 2023. novi predsjednik Sergio Svoger, kojemu želimo puno uspjeha u vođenju Hrvatskoga doma u Montevideu.
