U završnici ove akademske godine 2023./2024. slave se dva uspješna desetljeća Studija medicine na engleskome jeziku u Zagrebu, čiji su liječnici među zapaženijim zdravstvenim stručnjacima u svijetu.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ove akademske godine obilježava značajno postignuće u međunarodnoj mobilnosti studenata i nastavnika u programu “Medical Studies in English“ (MSE), promoviravši dosad točno 400 diplomiranih liječnika. Diplomanti dolaze iz 35 zemalja, uključujući Hrvatsku. Najviše ih je dosad bilo iz Kanade (63), Izraela (55), Švedske (34), Francuske (32) i SAD-a (30). Studij medicine definitivno je jedan od najzahtjevnijih programa. Srećom, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje visokomotivirane studente koji sebe vide u medicinskome pozivu i nije im teško uložiti golemu energiju prilikom studiranja, učeći i danju i noću za neki ispit. S druge strane, na zagrebačkome studiju medicine dobivaju najbolju strukovnu izobrazbu na ovim prostorima jugoistočne Europe. O kvaliteti Medicinskoga fakulteta zna se i izvan granica RH budući da nema gotovo ni jedne značajnije bolnice u kojoj ne radi neki hrvatski liječnik ili liječnica. Početkom 21. stoljeća, dok se Lijepa Naša tek približavala svojoj međunarodnoj punoljetnosti – boreći se s tranzicijskim tjeskobama, Medicinski fakultet u Zagrebu odlučio se 2002. godine za inovativan iskorak u ondašnjim prilikama – za osnivanje studija na engleskome jeziku za međunarodne studente, otkriva nam voditelj studija prof. dr. sc. Davor Ježek, prodekan Medicinskoga fakulteta za studij na engleskome jeziku. Taj vizionar bio je čvrsto uvjeren u našu bolju budućnost i izgledno članstvo u Europskoj uniji pa je Inicijativni odbor pod predsjedanjem ondašnjega dekana Borisa Labara priredio te iste godine radionicu koja je trebala iznjedriti ono što se popularno danas zove “Medical Studies in English“ (MSE). Uz stručnjake sa Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu, u radu radionice kvalitetan prinos dao je slavni hrvatski patolog Ivan Damjanov (Sveučilište u Kansasu, SAD) kao i niz uglednih domaćih profesora sa zagrebačkoga sveučilišta. Nakon spomenute radionice, vrlo brzo je imenovana radna skupina koja je izradila prijedlog plana i programa MSE. Inovacije u tom programu ogledale su se u uvođenju novih kolegija u šestoj godini studija te jačoj međusobnoj povezanosti pojedinih kliničkih struka. MSE je zamišljen kao ključni instrument internacionalizacije Medicinskoga fakulteta, objašnjava profesor Ježek, koji ustrajno promiče zagrebačko sveučilište putem Erasmus i bilateralnih sporazuma, gostujućih nastavnika i partnerstva u području bazične, kliničke, translacijske medicine i javnog zdravstva. Senat Sveučilišta u Zagrebu usvojio je prijedlog studijskoga programa 2002., a prva generacija studenata upisana je akademske godine 2003./2004. U tekućoj jubilarnoj godini MSE, unatoč postpandemijskim izazovima, ima više od 300 redovitih studenata. Trenutačno, hrvatske prilike sve su privlačnije i za nastavnike i za studente! Strateški okvir za razvoj internacionalizacije obrazovanja uključuje temeljne dokumente Europske unije, Bolonjskoga procesa i mjere iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Slijedom tih povoljnih okolnosti, i ostala hrvatska važna visokoobrazovana središta otvaraju Studij medicine na engleskome poput splitskoga i riječkoga Medicinskog fakulteta, sve s ciljem da se hrvatski sustav visokog obrazovanja uklopi u europske razvojne trendove. Sljedeći iskorak učinio je i osječki Medicinski fakultet, otvorivši prvi u RH studij medicine na njemačkome jeziku 2020., koji pohađa već treća generacija s upisnom kvotom od 60 studenata. Nedvojbeno, Strategija uspijeva jače integrirati visoko obrazovanje u europski i svjetski visokoobrazovni sektor, povećavši kvote međunarodne mobilnosti studenata i nastavnika, a sve to uz punu afirmaciju združenih studija s eminentnim europskim i svjetskim visokim učilištima, što neizbježno povećava i broj inozemnog akademskog osoblja na visokim učilištima. U namjeri da jačanjem visokog obrazovanja omoguće brži razvoj prema društvu znanja, tolerancije i jednakih mogućnosti, naše su akademske elite, podsjetimo, implementirale i Bolonjski proces, ustrojavajući preobrazbe visokog obrazovanja kao središnji stup daljnjeg razvoja europskih visokih učilišta. Možemo zaključiti kako su europski razvojni trendovi, u koje se očito fantastično uklapa i hrvatski sustav visokog obrazovanja, odraz svijesti da se jedino sinergijom visokog obrazovanja, znanosti, inovacija i tehnologije može postići konkurentnost Europe u globalnim okvirima. Iz Europskoga socijalnog fonda financira se trideset projekata u sklopu kojih visoka učilišta razvijaju studije na stranim jezicima, kolegije i module na stranim jezicima, kao i međunarodne kratke programe (ljetne i zimske škole). Uspješna razmjena studenata i nastavnika obogaćuje i akademski život svih hrvatskih sveučilišta poput aktualne razmjene s primjerice Francuskom, zahvaljujući partnerstvu između grada Orléansa i Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pripadnici hrvatskoga iseljeništva diljem svijeta imaju neodoljive prilike da svoju djecu i mlade upute na studij u domovinu vlastitih predaka!
Piše: Vesna Kukavica