Uoči važnog susreta G2 koji se održava u Zagrebu od 14. do 15. studenoga 2024. godine, razgovaramo s Lukom Jurčevićem, predsjednikom Zapadnoaustralsko-hrvatske gospodarske komore i istaknutim stručnjakom u području strateških promjena. Ovaj uspješni poduzetnik iz Pertha govori o izazovima i prilikama koje donosi jačanje hrvatsko-australske suradnje, kao i o tome kako mlade generacije iz dijaspore mogu pridonijeti ekonomskom razvoju Hrvatske. Njegov dolazak u Zagreb simbolizira ne samo osobnu povezanost s Hrvatskom, već i kolektivni cilj jačanja veza koje nas povezuju unatoč udaljenosti.
Konferencija Meeting G2, koja okuplja poduzetnike, inovatore i investitore hrvatskog podrijetla, fokusira se na jačanje poslovnih veza između Hrvatske i dijaspore. U ovom kontekstu, suradnja između Hrvatske i australske dijaspore posebno je važna. Na dosadašnjim konferencijama, MG2 stvorio je platformu za povezivanje ideja i resursa, omogućujući hrvatskim startupovima da dobiju potporu i investicije koje su im potrebne za razvoj. Jedan od glavnih govornika konferencije je Luke Jurčević, čija je tvrtka Jurčević Consulting specijalizirana za optimizaciju poslovnih procesa u raznim industrijama, uključujući biomedicinu i obnovljive izvore energije.
Koji su glavni ciljevi djelovanja Croatia Commerce WA i što vas najviše motivira u vašem radu?
Glavni ciljevi su povezivanje hrvatskih poduzetnika u Zapadnoj Australiji, diljem Australije, ASEAN regije, Europe, Sjeverne i Južne Amerike, odnosno poticanje suradnje uz razvoj prilika u područjima trgovine, ulaganja i ekonomske suradnje u raznim industrijama. Zatim pružanje bolje komunikacije poslovnim zajednicama za promicanje prijateljstva, dobrih odnosa i razvoja njihovih proizvoda i usluga, kao i stvaranje uspješnih veza za mlade profesionalce i startupove te etablirane tvrtke. To su motivi kojima se vodi Croatia Commerce WA.
Kako vaša organizacija pridonosi očuvanju i promicanju hrvatske kulture i jezika u Australiji?
Promicanje hrvatske kulture sastavni je dio naših poslovnih događaja. Uključujemo kulturne folklorne skupine, hrvatske pjevače i izvođače prilikom održavanja važnih poslovnih događaja, ne samo pjevajući australsku i hrvatsku himnu i pjesme, nego i promovirajući ples, glazbu i povijesne događaje kao podsjetnik na našu kulturu i povijest. Posebice to činimo na nacionalne blagdane, uključujući naš Dan državnosti i Oluju, u čitavoj australskoj zajednici i među državnim dužnosnicima.
Također organiziramo poslovne događaje vezane uz kulturu na kojima se promoviraju hrvatski umjetnici, potiče se edukacija na tom području, a u sve je uključen i naš župnik s mobilnom aplikacijom koju smo mu osmislili za Hrvatski katolički centar ovdje u Zapadnoj Australiji. U naše događaje uključene su kulturne organizacije i društveni centri kako bismo ih podržali tijekom cijele godine.
Sve to osigurava hrvatsku kulturnu reprezentaciju u brendiranju, komunikaciji i podržava naš kulturni kontinuitet u Australiji. Ovi napori ne samo da čuvaju tradiciju, nego potiču osjećaj ponosa i identiteta u zajednici, osiguravajući kulturnu dugovječnost.
Možete li nam reći više o Hrvatsko-australskome poslovnom forumu? Što namjeravate postići ovim projektom?
Koristit ćemo ga kao platformu za proširenje naših ciljeva u suradnji s organizacijama kako bismo stvorili veze s proizvodima i uslugama. Trenutno organiziramo mjesečne virtualne poslovne konferencije diljem Australije i veselimo se proširenju ovih susreta i u drugim regijama.
Kako pomažete hrvatskim tvrtkama koje žele ući na australsko tržište?
Pružamo mnoge usluge koje olakšavaju hrvatskim tvrtkama ulazak na australsko tržište. One uključuju zahtjeve za usklađenost s vladom i postavljanje poslovanja. Također se bavimo svim poslovima koji uključuju rad s ljudskim resursima za hrvatske radnike koji dolaze raditi ovdje na privremenim projektima, kao i usklađenošću s poreznim i drugim pravilima ljudskih resursa. Radimo i s Hrvatskom gospodarskom komorom na virtualnim sustavima poslovnih veza i promocije. Cilj je olakšati povezivanje između tvrtki.
Što je cilj projekta „Promocija hrvatskih proizvoda u Australiji“? Koji su očekivani rezultati?
To je jedan od naših osnovnih ciljeva – stvoriti veze između tvrtki za promicanje hrvatskih proizvoda i usluga između dviju zemalja. Ponosni smo što to radimo više od 20 godina, a za to nisu zaslužne samo prethodne trgovačke delegacije, nego i naša stalna suradnja s tvrtkama iz raznih industrija. Također smo ponosni što je Australsko-hrvatska gospodarska komora sudjelovala sa svojim delegatima na Meeting G2 posljednjih godina i radujemo se svakom sljedećem okupljanju. Povezali smo mnoge tvrtke tijekom godina, a mnoge i dalje surađuju.
Također smo ponosni na održavanje naših prvih hrvatskih vinskih tura – promovirajući regiju Slavoniju prošle godine, a ove godine u studenome promoviramo Istru. Radujemo se sljedećoj godini kada ćemo promovirati regiju Dalmaciju. Naš cilj je stvoriti trgovinske veze između ovih hrvatskih regija i Australije.
Koje projekte i aktivnosti trenutno imate u fokusu? Na čemu najviše radite ovih dana?
Moj fokus je na biomedicinskoj i tehnološkoj industriji. Specijalizacija u novim bolnicama i kliničkim uslugama jedno je od područja kojim se bavimo. Ponosan sam na svoj angažman u biomedicinskoj i tehnološkoj isporuci za novu dječju bolnicu ovdje u Perthu i za najveću bolnicu za odrasle u Perthu. Također radimo na novim tehnološkim komponentama za intenzivnu njegu u javnim bolnicama Zapadne Australije.
Tehnologija za stadione također nam je u fokusu, stoga smo bili angažirani na FIFA-inu Svjetskom prvenstvu u Koreji/Japanu 2002. gdje smo postavili prvi bežični internet na velikom sportskom događaju, a pružamo usluge Europskoj udruzi za upravljanje stadionima i sigurnost.
Kako potičete mlade ljude iz hrvatske zajednice da se uključe u vaše aktivnosti?
Ponosan sam što sam pokrenuo MLADICro.com 2017. godine, platformu kojom se potiče i olakšava sudjelovanje mladih profesionalaca i studenata u događajima prilikom kojih se umrežavaju i kojima oni sami upravljaju. Također pružamo program mentorstva, koji vode stariji članovi Hrvatske gospodarske komore Zapadne Australije koji imaju dugogodišnje iskustvo u određenom području, a s kojima mogu razgovarati i tražiti savjete kako bi im pomogli u donošenju odluka vezanih uz karijeru, startup ili operativno poslovanje.
Kako surađujete s hrvatskim institucijama, primjerice s Hrvatskom maticom iseljenika?
Tijekom godina surađivali smo s mnogim hrvatskim institucijama. Misija Hrvatske matice iseljenika također se isprepliće s našom: očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, materinskog jezika i običaja Hrvata koji žive u inozemstvu. Naša vizija ostvaruje se našim operativnim aktivnostima koje su prikazane na našem portalu: www.croatiacommercewa.asn.au. Tu se mogu vidjeti rezultati aktivnosti kojima pridonosimo očuvanju i promicanju kulturnog identiteta u poslovanju.
Tijekom godina angažirali smo i promovirali mnoge hrvatske institucije i ponosan sam što sam član Vijeća za Hrvate izvan RH.
Bit ćete jedan od govornika na nadolazećem G2 Meetingu, koja će biti tema Vašeg predavanja?
Implementacija promjena u trgovini korištenjem AI za povezivanje hrvatskih poduzeća bit će tema moga predavanja. Tijekom godina mnoge hrvatske tvrtke uspješno su se proširile diljem svijeta uz pomoć tehnologije. Mnogi kriteriji olakšavaju ovaj uspjeh, a raspravljat ćemo o tim kriterijima i poduzetničkim pristupima nekim novim izazovima.
Koji su vaši glavni ciljevi kad je riječ o unapređenju trgovinskih odnosa između Hrvatske i Australije?
Trenutno smo u razgovorima o ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između vlada Australije i EU – Hrvatske, što je velika prepreka koju treba riješiti.
Trenutno radimo s poduzećima na daljnjem poboljšanju trgovinskih odnosa kako bi se mogli pozicionirati na tržištu i plasirati narudžbe hrvatskim poduzećima.
Što planirate u budućnosti? Koje nove projekte ili inicijative planirate pokrenuti?
Jedan od mojih planova je uspostaviti proizvodnju biomedicinskih uređaja i neke od naših kliničkih tehnoloških usluga u Hrvatskoj, na čemu trenutno radimo.
Također bih želio pomoći u kliničkom planiranju i puštanju u rad nove dječje bolnice u Blatu u blizini Zagreba. Na temelju našeg iskustva u radu s dvjema velikim bolnicama, a riječ je o projektu čija je vrijednost veća od pet milijardi dolara, imamo korisnih savjeta kojima možemo pomoći u ostvarenju ovog projekta.
Gotovo svake godine posjećujete Hrvatsku. Čemu se najviše veselite kada stignete u Hrvatsku? Što Vam najviše nedostaje kada ste daleko?
Moje srce eksplodira od radosti kada sletim u Hrvatsku – teško je to objasniti, ali tako je. Najviše se veselim obitelji i prijateljima. Volim sva tradicionalna hrvatska jela, posebno volim način na koji se poslužuje riba. Pratim rad novih hrvatskih tvrtki, osluškujem njihove ideje, izazove i strategije. Kada sam daleko, najviše mi nedostaju obitelj i prijatelji.
Povezanost s hrvatskim podrijetlom sigurno ima značajnu ulogu u Vašem životu. Možete li nam reći kako ta veza utječe na Vaše profesionalne i osobne odluke?
Povezanost s hrvatskim naslijeđem jedna je od mojih motivacija ne samo u radu s Hrvatskom gospodarskom komorom Zapadne Australije, već i u mojim profesionalnim i osobnim odlukama. S Gospodarskom komorom nastojim olakšati tvrtkama stvaranje veza i potencijalno promovirati brendiranje i marketing za organizacije hrvatskog podrijetla ili ostvariti neki oblik poslovne transakcije. To radim s hrvatskim tvrtkama u Australiji, posebice u Zapadnoj Australiji, ali i u Hrvatskoj. Prihvaćanjem i integracijom naslijeđa pojedinci mogu donositi odluke koje nisu samo strateške, već i autentične te usklađene s njihovim temeljim vrijednostima vezanim uz hrvatsko naslijeđe.
Stvaranje hrvatskih zajednica sa zajedničkim interesima stalna je tema u odlukama koje sam uvijek donosio, a ponosan sam što okupljam zajedničke interese raznih hrvatskih zajednica. To uključuje sport, nogomet za seniore i juniore, inkluzivni nogomet, tehnologiju, poslovanje, Katoličku crkvu, nagrade u raznim uslugama, od Nagrade kardinala Stepinca koju sam djelomično inicirao s Donom Markušićem i drugima u Zagrebu, do naših nagrada u Zapadnoj Australiji u području vinogradarstva, poslovanja, umjetnosti, glazbe i kulture.
Također sam ponosan na ugošćavanje veleposlanika EU-a u Perthu, promovirajući rijetke minerale i podržavajući industrije. Nastojim stvarati nove prilike organiziranjem događaja u različitim industrijama, uključujući organizaciju tura s dijasporom u Hrvatsku i promicanje hrvatskih proizvoda ili usluga kao dio našega posljednjega Hrvatskoga vinskog festivala i ture po Slavoniji. Uz to, organiziramo i obrazovne posjete Vukovaru i Škabrnji, nikada ne zaboravljajući što se tamo dogodilo. Ovi napori rezultiraju olakšavanjem prodaje proizvoda kao i rješenjima određenih izazova u sklopu tih područja. Vinske ture širimo na Istru i Dalmaciju.
Kada je potres prvi put pogodio Zagreb, ponosan sam što sam mogao komunicirati i surađivati s raznim ljudima kako bih stvorio veze koje su rezultirale nabavom medicinskih uređaja za bolnicu za žene, a zatim i za Sisak i Petrinju, uz daljnje donacije za isporuku ambulantnih vozila, medicinskih anestezioloških uređaja i druge opreme za sigurnost. Okupljamo Hrvate kako bismo podržali razne projekte. Ova povezanost s našim naslijeđem isprepletena je s našim svakodnevnim aktivnostima. Među Hrvatima diljem svijeta nema velike razdvojenosti. Uvijek me fascinira koliko ljudi hrvatskog podrijetla, bez obzira na njihovu vrstu zanimanja i razinu obrazovanja, čuvaju povezanost s hrvatskim naslijeđem, koje nas sve inspirira.
Razgovarala: Stella Galović Foto: Luke Jurčević
