Govorimo hrvatski školski je list Hrvatske nastave u Švicarskoj Konfederaciji koji predstavlja vremeplov događaja i aktivnosti u sklopu koordinacije tijekom cijele školske godine. Posebnu pozornost posvećuje dječjem stvaralaštvu i kreativnosti, a svi učenici Hrvatske nastave diljem Švicarske Konfederacije imaju jedinstvenu priliku pisati i stvarati vlastiti sadržaj na jeziku koji ne uče svakodnevno u školama, ali ga govore u obitelji i uže zajednice u kojoj odrastaju. Ovaj list od svoga prvog izdanja 1992. godine do danas potiče djecu ne samo na čitanje, nego i na učenje o Domovini. O tome sjajnom listu, ali i Hrvatskoj nastavi u Švicarskoj, govori nam ovogodišnja glavna urednica Andrea Tomašević.
Recite nam nešto o nastanku školskoga lista Govorimo hrvatski i njegovu prvom izdanju.
Prvo izdanje časopisa objavljeno je u školskoj godini 1991./1992. u jeku Domovinskoga rata, zbog čega je većina radova učenika imala slične motive: nostalgiju za domom, nerazumijevanje potrebe za ratom i agresijom, ali i brigu za sigurnost obitelji i prijatelja koji su bili ostali u Hrvatskoj. Već je to povijesno, prvo izdanje časopisa ostalo zapaženo u Hrvatskoj, a dvije godine poslije, u svibnju 1993. godine, treće izdanje časopisa dobilo je Priznanje i Diplomu za zapaženo ostvarenje u novinarskome izrazu na LIDRANU, godišnjoj smotri učeničkoga literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva.
Koliko brojeva ste do sada objavili i gdje se tiska vaš školski list?
Govorimo hrvatski izlazi jednom godišnje, a u svibnju 2025. tiskano je 34. tiskano izdanje. Od 2020. godine dostupan je i u online izdanju na službenoj stranici Hrvatske nastave u Švicarskoj. Tiskamo ga u Hrvatskoj, a u cijelosti ga financira Udruga roditelja Hrvatske dopunske škole.
Kako izgleda proces stvaranja školskoga lista?
Samo stvaranje školskoga lista složen je proces koji traje cijelu nastavnu godinu, a u njemu sudjeluje kompletan kolektiv učitelja Hrvatske nastave u Švicarskoj sa svojim učenicima. Svaki učitelj ima svoje zaduženje što uključuje: uredništvo, suuredništvo, lektoriranje, pripremu članaka, razvrstavanje likovnih, literarnih ili novinarskih radova prema zajedničkim temama i izradu enigmatskoga sadržaja.
Imate li stalne rubrike?
Postoje rubrike po kojima je naš list prepoznatljiv, a neke od njih su: Obilježili smo – rubrika koja predstavlja važne događaje u koordinaciji, Naš ponos – u kojoj se nalaze naši nagrađeni učenici, Likovno-literarni kutak – s radovima učenika iz cijele Švicarske, te Enigmatika – rubrika koja je učenicima vrlo draga jer se mogu okušati u različito zahtjevnim križaljkama, rebusima i mozgalicama. Rubrike se mijenjaju svake godine ovisno o projektima, temi broja i događajima u koordinaciji.
Kako birate temu broja?
Tema broja relativno je novi termin u našem listu nastao 2023. godine, na prijedlog tadašnje glavne urednice Manuele Obad. U pravilu se određuje na prvome sastanku učitelja već u rujnu, a mora biti dovoljno opsežna i usklađena s Nastavnim planom i programom kako bismo mogli dobiti raznolike likovne, literarne i novinarske radove učenika.
Koje su teme do sada bile obuhvaćene u školskome listu?
Dosadašnje teme časopisa bile su: hrvatska kuna (godina kad smo se zauvijek oprostili od hrvatske valute), umjetnost (kojom smo usvajali vrste umjetnosti proučavajući hrvatske umjetnike) i hrvatski gradovi (omogućili su našim učenicima upoznavanje Lijepe Naše, njezine geografije i kulture, a sve uz proučavanje gradova).
Kako uključujete učenike u stvaranje sadržaja?
Učenici dijelom i nesvjesno pronalaze svoje mjesto u našem listu pišući na nastavi izvještaje ili osvrte vezane uz provedeni projekt, terensku nastavu ili izlet te crtajući i slikajući motive vezane uz Hrvatsku prilikom obilježavanja važnih dana ili učenja novog sadržaja. Neke učenike izravno uključujemo u stvaranje rubrika novog broja lista, poput Enigmatike.
Koliko je zahtjevno urednički oblikovati časopis namijenjen djeci različitih jezičnih razina?
Urednički je vrlo zahtjevno posložiti dobivene sadržaje, ali kvalitetnom distribucijom unaprijed određenih tema i zadataka proces je uvelike olakšan. Drugim riječima, učenici sami stvaraju sadržaj za učenike pa se time dobije diferencijacija jezičnih razina. Uz radove učenika, često su zastupljeni kraći tekstovi učiteljica koji uglavnom predstavljaju osvrte na određeni sadržaj poput otvorenja izložbe ili sudjelovanja na nagradnim natječajima.
Andrea Tomašević, urednica školskoga lista Govorimo hrvatski u školskoj godini 2024./2025.
Andrea Tomašević učiteljica je Hrvatske nastave u Švicarskoj Konfederaciji, gdje već četvrtu godinu predaje u kantonu Ticino. Prije odlaska na mandat u inozemstvo radila je kao učiteljica u osnovnoj školi u Zagrebu. Diplomirala je razrednu nastavu i engleski jezik na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz rad u nastavi, surađivala je s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih na izradi inovativnih metodičkih priprema u sklopu programa Škola za život, kao i s izdavačkom kućom Alfa na izradi materijala za učenike u produženome boravku. U školskoj godini 2022./2023., zajedno s učiteljicom Sarom Marđetko, sudjelovala je kao predavačica na Međunarodnoj konferenciji za učitelje, obrazovne stručnjake i znanstvenike u području primarnog obrazovanja, s temom Izazovi u radu učitelja hrvatske nastave u inozemstvu. Svoj posao doživljava kao poziv te tu predanost svakodnevno nastoji prenijeti u radu sa svojim učenicima.
Kako osiguravate ravnomjernu zastupljenost učenika iz različitih dijelova Švicarske?
U pravilu, svako nastavno mjesto ima svoj doprinos u časopisu jednim likovnim i jednim literarnim ili novinarskim radom koje odabire učiteljica toga nastavnog mjesta, čime se također osigurava balans jezičnih i likovnih sadržaja.
Rad polaznice Hrvatske nastave u Švicarskoj Ele Radoš
Koji su ciljevi časopisa i na koji način se oblikuje njegov sadržaj?
Ciljevi časopisa su mnogostruki i obvezno usklađeni s općim i operativnim ciljevima Kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu koji propisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Sadržaj se najčešće nameće sam pri planiranju aktivnosti, projekata i događaja tijekom školske godine ne samo u Švicarskoj, već i izvan nje. Hrvatska nastava u Švicarskoj često ostvaruje odlične suradnje prilikom gostovanja iz Hrvatske, bilo da se radi o gostovanju kazališta, tematskim radionicama, pričaonicama i sl.
Koliko je vaš školski list važan za očuvanje jezika i identiteta?
Sudjelujući u stvaranju školskoga lista, ali i proučavajući konačni tiskani proizvod, učenici istodobno razvijaju jezičnu osposobljenost, jačaju vlastiti osobni identitet i bolje spoznaju višekulturalnu sredinu u kojoj odrastaju. Imajući na umu sve navedeno, od izrazite je važnosti odabrati sadržaj razumljiv i blizak učenicima svih dobi, od predškolske do završetka srednje škole, ali i učenicima negovornicima kojih je iz godine u godinu sve više. Zbog svega toga Govorimo hrvatski nisu samo stranice ispunjene sadržajem aktivnosti na nastavi i oko nje, nego i bitna karika u očuvanju jezika i identiteta koji pridonosi povezivanju obitelji naših iseljenika diljem Švicarske.
Kakve su reakcije učenika na školski list?
Svi naši učenici dobivaju ga zadnji dan nastave, uz učeničku knjižicu ili svjedodžbu. Lijepo ih je vidjeti kako s veseljem listaju njegove stranice podsjećajući se na to što su tijekom godine naučili, ali i uzbuđenje na njihovim licima kad ugledaju vlastiti rad.
Kakve su povratne reakcije obitelji učenika?
Obitelji koje već generacijama imaju djecu u hrvatskoj školi nerijetko imaju zavidnu kolekciju primjeraka školskoga lista kod kuće. Lijepo je znati da ih roditelji i djeca čuvaju i da rado listaju starije brojeve kako bi se prisjetili učiteljica koje su predavale njihovoj djeci, priredbi na kojima je bila jedina prilika vidjeti vlastito dijete kako nastupa na hrvatskome jeziku ili kako bi pronašli likovni ili literarni rad djeteta.
Koliko primjeraka časopisa se tiska i kako se distribuira?
Broj primjeraka svakoga novog izdanja našeg lista mijenja se svake godine s obzirom na broj učenika na razini cijele Švicarske Konfederacije, a i tijela s kojima surađujemo. Novi svibanjski broj tiskao se u 540 primjeraka koji će se uglavnom preko učitelja distribuirati do naših učenika, a određen broj bit će poslan poštom.
Kome je sve vaš školski list dostupan?
Osim naših učenika i njihovih obitelji, primjerak školskoga lista dobivaju Hrvatske katoličke misije u Švicarskoj, koje su jedan od osnivača Hrvatske nastave i koje su bile među pokretačima našega školskog lista, partneri s kojima su ostvareni projekti tijekom nastavne godine, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Veleposlanstvo i Konzulat RH u Švicarskoj, kao i švicarski kantonalni uredi za školstvo, ali i druge koordinacije Hrvatske nastave u inozemstvu i partnerske škole koje izraze interes za njim. Važno je istaknuti da je školski list Govorimo hrvatski trajno pohranjen u arhivu Švicarske nacionalne biblioteke u Bernu na njihov zahtjev, što je također indikator visoke kvalitete ovoga proizvoda.
Postoji li još nešto što biste istaknuli iz osobnog iskustva rada na školskome listu?
Posao glavne urednice na ovogodišnjem izdanju časopisa bio je veliki izazov s obzirom na to da se do sada nisam susretala sa sličnim projektima. Zajedničkom suradnjom cijelog kolektiva stvoren je još jedan, poseban, a opet prepoznatljiv broj koji će razveseliti naše učenike, ali i ostaviti neizbrisiv trag na vrijedan rad svake učiteljice u ovogodišnjem kolektivu. Svaki urednik i svaki novi učitelj donesu dašak promjene našem školskom listu i upravo je u tome ljepota pojedinačnih izdanja – njihov nastanak i oblikovanje skupa s učenicima, odolijevanje izazovima, prilagođavanje promjenama, ali i užitak konačnog proizvoda listajući svaku njegovu stranicu.
Razgovarala: Sara Marđetko / Foto: Hrvatska nastava u Švicarskoj
