Piše: Vesna Kukavica
Nova mobilna aplikacija „Tales of Mello“ iliti u slobodnome prijevodu „Mellovepriče“, predstavljena je nedavno obrazovnoj, tehnološkoj i poslovnoj zajednici u Zagrebu na Sveučilištu Algebra. Uistinu je fascinantno kako suvremeni roditelji iz hrvatskog iseljeništva odgovorno uvode svoju djecu u digitalnu epohu. Živeći u nesigurnom blagostanju prezaposleni roditelji Z generacije sve kraće, ali zato sve kreativnije, provode vrijeme s vlastitim podmlatkom u višejezičnom okružju tuđine, sanjareći o netaknutoj prirodi svoje djedovine u Lijepoj Našoj poput oca troje djece mladog poduzetnika Nevija Burića, koji je u Frankfurt stigao u majčinu naručju prije tri desetljeća, kao jednogodišnji prognanik iz ratnoga Vukovara. Aplikacija je nastala kao Burićev očinski odgovor na pitanje kako učiniti vrijeme koje djeca danas provode pred zaslonima pametnih uređaja poučnim i sigurnim za njihov razvoj. Mašta mu se rasplamsala s posve prirodnom nadom da učini nešto dobro za svoju djecu. Iza radosnoga obiteljskog pripovijedanja za laku noć, Burićeva ideja u prototipu „Tales of Mello“ osvaja u domicilnom Frankfurtu prvo mjesto u konkurenciji od 2000 startup tvrtki u organizaciji Bayern Media Laba. Aplikacija je namijenjena djeci u dobi od 3 do 12 godina, uz mogućnost aktivnog uključenja u oblikovanje personalizirane uspavanke ili kakve motivacijske priče.
Zanimljivo, nakon uspješne karijere u tvrtkama iz Silicijske doline, diplomirani ekonomist informatičke provenijencije Nevio Burić (34), čitajući klasične bajke prije spavanja svojoj djeci (12, 7 i 2 god.), spoznao je kako u obiteljskom domu unaprijediti slušanje, čitanje i govorenje na materinskome jeziku i jeziku domicilne sredine sveprisutnih modernih migranata! Tvrtku Daidream osniva u rodnome gradu s razvojnim inženjerima, također Vukovarcima, Dominikom Kajbom i Zvonimirom Kišurekom, kojima se pridružio Jan de Jong, nizozemski poduzetnik s višegodišnjim dalmatinskim boravištem, znanim nam inicijatorom hrvatske vize za digitalne nomade, a koji je aplikaciju testirao i na četvero vlastite djece koja odrastaju u Hrvatskoj. Osnivačkom četvercu pridružio se ugledni dizajner Nijemac Johann Schrer.
Zaštitno lice aplikacije je mali kameleon zvani Mello s kojim djeca mogu (su)kreirati više od 250.000 personaliziranih priča, pročitati postojeće koje piše četvero pedagoški educiranih autora ili ih poslušati kao audio knjige. Čudesni plod hrvatskog startupa – čiji glavni lik Mello futuristički motivira djecu na istraživanje, uči ih empatičnim fenomenima suvremenog čovječanstva i potiče ih na suživot s prirodom – svrstava se među rijetke plemenite ljudske aktivnosti otuđene digitalne epohe samovanja djece pred ekranima, nerijetko uz agresivne pucačke videoigre u kojima se bespoštedno gube životi. Slično kao Netflix, ova aplikacija i njezin glavni lik Mello donose sadržaje za slušanje i čitanje, nudeći istodobno i zabavu i učenje, uz oblikovanje maštovitih poučnih životnih priča – što je čini jedinstvenom na tržištu. U svojim originalnim sadržajima, uz priče kameleona Mella kojih svaki tjedan ima dodatnih dvadesetak, „Mellova biblioteka“ posjeduje i priče o vizionarima kao što su Nikola Tesla ili pak Albert Einstein.
Tehnologija je danas sastavni dio života globalnoga sela, a djeci od najranije dobi. Zaključno, cilj Burićeva tima nije poticati mlade na korištenje pametnih mobitela, ali kada dođe vrijeme da djeca uđu u digitalni svijet, onda je „Tales of Mello“ izvrsna alternativa agresivnim videoigrama. Kada djeca prerastu fazu slušanja klasičnih bajki, u ovoj edukativnoj aplikaciji mogu uživati znatiželjni prvašići uz sigurni ulazak u digitalni svijet pa roditelji ne moraju brinuti hoće li im se prezentirati nešto što nije primjerenog sadržaja. Aplikacija „Tales of Mello“ dostupna je za Android uređaje, a očekuje se i na iOS-u.
I na kraju, u epohi kada dominira slika, nije nevažno da ova aplikacija među svojim glavnim ciljevima ističe ponovnu popularizaciju čitanja među djecom kako bi se vrijeme koje mladi danas neizbježno provode ispred ekrana učinilo što edukativnijim. Svi sadržaji na aplikaciji su na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, a osnivači Burićeve tvrtke Daidream sanjare o širenju na ostale svjetske jezike. Inovacija Nevija Burića za Hrvatsku nastavu u inozemstvu, koja se izvodi u više od 20 zemalja svijeta, uključujući i Njemačku, predstavlja pravi pedagoški dragulj ne samo za roditelje i učitelje, već i za bake i djedove koji su u hrvatskoj dijaspori, za razliku od domovinske zlatne generacije, odavno svladali nove tehnologije. Ovog sanjara iz Vukovara mogao bi pratiti i golemi poslovni uspjeh ako znamo da se lani u Njemačkoj prema posljednjim podacima tamošnjega Saveznoga statističkog ureda ondje rodilo čak 3.095 Hrvata. Hrvatska zajednica u toj zemlji doista je brojna i ima čak 436.325 ljudi, a procjenjuje se da bi mogla biti zasigurno i veća, poglavito zbog onih koji imaju dvostruko državljanstvo.