Hrvatska crkva sv. Jeronima u Chicagu proglašena je jubilejskom crkvom u tekućoj godini, posvećenoj osmostoljetnoj godišnjici sv. Franje. Tu milost čikaški Hrvati dočekuju s dvije vlastite obljetnice koje svjedoče o njihovoj bogatoj kulturnoj baštini na tlu Amerike
Piše: Vesna Kukavica
Metropola Chicago u saveznoj američkoj državi Illinois globalno je gospodarsko i kulturno središte Sjedinjenih država koje privlači Hrvate još od prve industrijske revolucije. Potomci naših useljenika, radnika u čeličanama i rudnicima, u toj prosperitetnoj domicilnoj sredini marljivim su radom i obrazovanjem, danas u četvrtom i petom naraštaju, mahom zaslužni građani koji njeguju obiteljske vrijednosti, svoju vjeru i kulturni identitet te ostvaruju zapažene karijere u raznim granama ljudske djelatnosti aktualne industrijske revolucije, koju karakterizira neslućen razvoj umjetne inteligencije. Na području Chicaga živi više od 250 tisuća vjernika hrvatskog podrijetla na vremenskoj okomici od dva stoljeća pa se u čak tri katoličke župe služi misa na hrvatskome jeziku (uz engleski), kako navodi spisateljica Maria Dugandžić-Pašić u kronici „Croatians of Chicagoland“. Vrijeme je korizme pa u cijeloj ljudskoj obitelji dolazi do izražaja hrabar dijalog sa suvremenim svijetom u njegovim različitim sastavnicama i stvarnostima, ali i briga za najmanje među nama te one odbačene. Naši svećenici i vjernici u prekooceanskome iseljeništvu – kao dio toga hrabrog dijaloga – s osobitom su odgovornošću dočekali odluku čikaškoga nadbiskupa i kardinala Blasea Josepha Cupicha kojom je jedna od naših najstarijih crkvi u dijaspori, Hrvatska crkva sv. Jeronima, proglašena jubilejskom crkvom za Nadbiskupiju Chicago u aktualnoj „Franjevačkoj godini 2026.“, posvećenoj 800. godišnjici smrti sv. Franje Asiškoga, utemeljitelja franjevačkoga reda. Dekret o uspostavljanju „Godine svetog Franje“ donio je papa Lav XIV., omogućivši time da franjevačke crkve diljem planeta postanu mjesta posebne milosti gdje se može dobiti potpuni oprost
Zanimljivo, uz spomenutu osmostoljetnu obljetnicu franjevačke karizme, u čikaškoj Hrvatskoj župi sv. Jeronima koju vodi tim agilnog župnika fra Antonija Muse, spletom povijesnih okolnosti navršavaju se još dvije važne obljetnice. Pred nama je 120. godišnjica otkako Hrvati Chicaga slave Veliku Gospu, dok se nedavno (točnije 9. veljače) navršilo točno 100 godina od osnutka čikaške Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji- koja se pastoralno skrbi o hrvatskim katolicima u dvadesetak župa diljem Sjeverne Amerike, od New Yorka i Chicaga do Montreala i Norvala.
Aktualni kustos je fra Nikola Pašalić, a savjetnici Kustodije, pod predsjedanjem Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM odnosno fra Joze Grbeša, su franjevci Miro Grubišić (Windsor), Dražan Boras (Milwaukee), Gabrijel Škibola (Chicago) i Dragan Bolčić (Montreal).
Uprava Kustodije organizira život i rad svojih članova i ima bogatu tradiciju u obrazovnom i kulturnom djelovanju među milijunskim hrvatskim useljeništvom u SAD-u i Kanadi. Svećenici koji su dolazili iz domovine okupljali su rasute migrante i u suglasnosti s mjesnim biskupijama s vremenom su osnivali hrvatske župe, škole i kulturna društva. Naši misionari surađivali su sa slovenskim i slovačkim franjevcima, a 1926. osnivaju Komisarijat hrvatskih franjevaca, preimenovavši ga u „kustodiju“, što na latinskome znači „čuvarica“ ili „zajednica koja se skrbi o svojim ljudima“. Kustodija ima vlastito sjedište u samostanu sv. Ante u Chicagu. U SAD-u imamo franjevačke župe sv. Ćirila i Metoda u New Yorku, sv. Josipa u St. Louisu, Srca Isusova u Milwaukeeju, te Srca Isusova, sv. Jeronima i bl. Alojzija Stepinca u Chicagu. Treba znati da je Nadbiskupija Chicago jedno od ključnih biskupijskih središta Amerike. Otprilike trećina od gotovo 2,8 milijuna stanovnika te multietničke metropole na obali jezera Michigana su katolici.
Za povijest i kulturu hrvatskoga naroda na sjevernoameričkome kontinentu možemo s ponosom izdvojiti ulogu franjevaca u tiskanju vrijednih knjiga i časopisa. Naši franjevci imali su od 1947. do 2007. vlastitu tiskaru, a ta je tiskara zapravo povijesno središte hrvatske disidentske elite koja je sudjelovala u međunarodnom rješenju hrvatskog pitanja u drugoj polovici 20. stoljeća i koja se 1990-ih uključila u stvaranje suvremene hrvatske države, te u golemu humanitarnu aktivnost tijekom Domovinskoga rata. Franjevci su tiskali Hrvatski kalendar i kultnu Danicu te niz kapitalnih djela hrvatske povijesti koja se tijekom komunizma nisu smjela tiskati u matičnoj zemlji. Danas izdaju dvojezični Hrvatski franjevački vjesnik – Croatian Franciscan Herald i razvijaju odličan web portal Dijaspora… Sociolozi kulture hrvatskoga čovjeka u pokretu ističu veliku važnost sustava Hrvatskih izvandomovinskih škola Amerike i Kanade te njihova Hrvatskoga etničkog instituta koji kao baštinska ustanova od nacionalnoga značaja desetljećima prikuplja arhivsko gradivo naše dijaspore. Lani je hrvatski premijer Andrej Plenković, nakon uvida u tu građu, odlučio da se projekt digitalizacije toga blaga Hrvatskoga etničkog instituta proglasi strateškim projektom Vlade za Hrvate izvan RH pa ta franjevačka riznica – u očekivanju Uskrsa – postaje sve dostupnija zainteresiranoj javnosti putem interneta.
