U HMI je došlo 26 učenika XVI. gimnazije čija je projektna podtema bila “Hrvatski iseljenici u Južnoj Americi”
Hrvatsku maticu iseljenika posjetili su u petak, 19. siječnja učenici i profesori XVI. gimnazije u okviru realizacije ovogodišnjeg školskog projekta na temu “Bogatstva Hrvatske”.
Naime, tu temu obrađuju, svatko na svoj način, svi učenici škole u okviru predmeta koji su izabrali, a u HMI je došlo 26 učenika čija je podtema “Hrvatski iseljenici u Južnoj Americi” iz područja zemljopisa i španjolskog jezika.
Dvodnevni projekt podrazumijeva posjet odgovarajućoj instituciji i dogovoru oko načina izrade projekta nakon čega slijedi rad koji se može ostvariti na različite načine, kao power point prezentacija, igrokaz, video – prezentacija ili kao plakat, ovisno o međusobnom dogovoru učenika i profesora.
Na inicijativu profesorica Ane Kočman (španjolski jezik) i Sandre Mikše (zemljopis), u Domu iseljenika stručni su djelatnici Hrvatske matice iseljenika i Instituta za migracije i narodnosti približili učenicima područja i djelokrug svoga rada te predstavili kratku povijest svojih institucija s naglaskom na kontinuiranu suradnju s iseljeništvom.
Gostima se najprije kratko obratio zamjenik ravnatelja HMI-ja Ivan Tepeš. Marina Perić Kaselj, v.d. ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti potom je govorila o Hrvatima u Čileu i Argentini iz perspektive migracija i identiteta, razdobljima iseljavanja i hrvatskim zajednicama u Južnoj Americi. Mirjana Ana-Maria Piskulić, rukovoditeljica Matičina Informacijskog odjela za iseljeništvo, govorila je o osnutku Hrvatske matice iseljenika, o nastanku časopisa Matica (1951.), godišnjaku Iseljenički zbornik (1955.), web portalu i Facebook stranici. Nadalje, predstavila je ustroj Matice po odjelima te njihove programe. Lada Kanajet Šimić, rukovoditeljica Odjela za školstvo, znanost i sport objasnila je pojam inojezika, a govorila je i o nastavi hrvatskoga jezika u Latinskoj Americi i o projektu HOLA.
Rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Vesna Kukavca govorila je o književnosti čileanskih Hrvata, koji čine oko 1 posto višemilijunske čileanske nacije. Spomenula je i stvaralaštvo više od 150 pisaca hrvatskih korijena, kao i podatak da je Hrvatska matica iseljenika objelodanila više književnih prijevoda romana Ramóna Díaza Eterovica i Antonija Skarmete.
Učenici su posjetili i Odsjek iseljeničke baštine koji vodi Ljerka Galic. Ondje su imali prilike vidjeti postav izložbe o Hvaraninu iz Argentine Ivanu Vučetiću, izumitelja daktiloskopije. Galic je govorila i o hrvatsko-peruanskom umjetniku Kristijanu Krekoviću, najvećem portretistu dvadesetoga stoljeća.
Posjet je okončan zajedničkom fotografijom u prostoru Matice i darovanim korisnim knjigama i brošurama.
Tekst: Naida Šehović; Fotografije: Snježana Radoš