Književnik Drago Šaravanja (17. siječnja 1940. – 26. kolovoza 2026.) ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti s emigrantskim iskustvom u Australiji i Hrvatskoj, primivši za svoja djela na engleskom i hrvatskom jeziku brojne strukovne nagrade
Ovih nas je dana, točnije 26. kolovoza 2026., zauvijek napustio istaknuti književnik i publicist Drago Šaravanja, koji je u zreloj životnoj dobi višedesetljetnu australsku adresu odlučno zamijenio onom zagrebačkom. Marljivosti i dvostruka uspješna karijera inženjera i pisca, omogućila mu je, nakon preboljene egzilantske traume u svojim ranim dvadesetima, život vrijedna divljenja. Drago je bio čestit i marljiv čovjek, požrtvovan suprug, otac i djed, mio i odan prijatelj te pronicljiv pisac koji je okusio sjaj i bijedu svjetskih metropola. Surađivao je desetljećima u brojnim kulturnim aktivnostima Hrvatske matice iseljenika, napose književnim projektima anglofonoga područja koji su bili usredotočeni na interkulturalne fenomene, a o kojima je i sam maestralno pisao u svojim kroatološkim ogledima i romanima, kao i kulturološkim esejima. Pišući o drugima i drukčijima, iskazivao je neviđenu empatiju za malog, običnog, čovjeka – kojemu je vjera u Boga i pošten rad u tuđini otvarao mnoga vrata. Bio je veliki kozmopolit i odani patriot, sve u jednoj osobi. Ljubio je istodobno i Australiju i Hrvatsku, noseći ih u srcu uz duboku zahvalnost majci Hercegovki.
Rođen je 17. siječnja 1940. u Lipnu kod Ljubuškoga. Nakon djetinjstva u rodnome kraju i gimnazijskih dana u Isusovačkome sjemeništu u Dubrovniku, te srednjoškolskih dana u Zagrebu, životni ga je put kao devetnaestogodišnjeg mladića odveo u izbjeglištvo. Utočište je prvo našao u Italiji, a potom emigrira u Australiju, gdje je proveo četrdeset i dvije godine. Ondje je, vlastitim radom, školovanjem i upornošću, izgradio profesionalni put od teških fizičkih poslova do zvanja zrakoplovnoga strojarskoga inženjera s inovativnim postignućima u QANTAS-u. Uključuje se u razne aktivnosti hrvatske iseljeničke zajednice u Australiji. Istodobno je studirao hrvatski jezik i književnost na Macquarie Universityju u Sydneyju, gdje je za izniman akademski uspjeh primljen u Golden Key National Honour Society.
Šaravanja je književno i publicistički bio trajno zaokupljen odnosom između domovine i iseljeništva, iskustvom odlaska i povratka te pitanjem pripadnosti. Komparirajući društveni i kulturni napredak Lijepe Naše u odnosu na razvijenije zemlje Zapada, bio je umjeren optimist, prateći s posebnom radošću i prinose svoje fakultetski obrazovane djece i unučadi kod kojih je, zajedno sa suprugom Erikom, razvio veliku ljubav za obje kulture i hrvatsku i australsku.
Surađivao je u brojnim hrvatskim publikacijama, objavljujući poeziju, kratke priče i eseje. Zanimljive priloge i kritičke osvrte objavljivao je često u časopisu Matica i Hrvatskom iseljeničkom zborniku.
Iz Šaravanjine literarne ostavštine stilskom ljepotom se izdvajajaju: zbirka pjesama „Svaka rijeka svome moru teče“ (Sydney,1993.); spjev Hrvatska sloboda (Sydney,1994.); te povijesne monografije „Hrvati sa Snježnih planina“ (Sydney,1999.), „The Snowy and Croatians“ (Sydney,1999.) – koja se nalaze i u Mitchell´s State Library u Sydneyju. Egzilantski prozaist i pjesnik Šaravanja uvršten je i u prestižne Antologije: „Hrvatska iseljenička lirika“ (1974.) ur. fra. Lucijan Kordić; „Hercegovina“ (2002.) ur. dr. Vjekoslav Boban; te dvojezični zbornik pripovijetki hrvatskih književnika u Australiji „Zrcala u sjeni; zbornik pripovijetki australskih pisaca Writers´ Mosaic“ (1992., 1993., 1996.)…
Objavio je zapažene romane „Idemo kući“, „Na drugoj strani vremena“, „Gelipter“ i „Novo odijelo“. Za prvi roman „Idemo kući“ nagrađen je nagradom Fra Lucijan Kordić za najbolje djelo koje tematski obrađuje život Hrvata izvan Republike Hrvatske. Autobiografski diskurs Šaravanja će nastaviti razvijati i u ostalim romanima. Tako za roman od šest stotina stranica „Na drugoj strani vremena“ osvaja nagradu Pasionske baštine i Društva hrvatskih književnika iz Zagreba. Taj roman ostaje zapamćen kao fascinantna saga o ljudima iz dvije obitelji koje potječu iz istog mjesta i koji, iako drukčijih političkih svjetonazora završavaju – u emigraciji. Ne radi se samo o opisivanju mnoštva egzilantskih zavrzlama: to je djelo svjedočanstvo jednog života i jednoga turbulentnog povijesnog razdoblja iza sredine 20. stoljeća, kakvo do sada nije bilo napisano u hrvatskoj književnosti. Taj Šaravanjin roman prati životni put čovjeka koji od bistroga seoskog dječačića postaje ugledni građanin Australije, svrstavši svoga autora u red antologijskih prozaista. U hrvatskoj književnosti nema mnogo ovakvih knjiga koje autentično svjedoče o nacionalnoj pomirbi svih Hrvata, te dubokoj povezanosti iseljene i domovinske Hrvatske. Književni radovi Drage Šaravanje uvršteni su u više antologija hrvatske i iseljeničke književnosti u Australiji i Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
Djelatnici Hrvatske matice iseljenika iskazuju duboku sućut obitelji Šaravanja u Hrvatskoj i Australiji.
Počivao u miru Božjem!
Sprovod će biti na Mirogoju, u ponedjeljak, 31. kolovoza 2026. u 11:40.
Tekst: Vesna Kukavica
