Sa zadovoljstvom i s ponosom možemo zaključiti kako je prvi Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske polučio veliki uspjeh – dojmljivo su predstavljene autentične i po svemu vrlo raznolike kulturne prakse, ali i zajednički duh Hrvata koji žive izvan Lijepe Naše, uz veliku vidljivost i prepoznatljivost u hrvatskoj javnosti te, možemo i tako reći, potvrđenu globalnu dimenziju hrvatskoga identiteta.
Piše: dr. sc. Milan Bošnjak
U prošloj smo kolumni istaknuli kako Hrvati koji žive izvan Hrvatske, bilo kao pripadnici hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine ili hrvatskoga iseljeništva ra(za)sutoga diljem svijeta (za/to neki stariji autori rabe pojam rasuće), zajedno s Hrvatima i svim građanima koji žive u Hrvatskoj stvaraju hrvatsku kulturu u najširem smislu, a upravo je ta činjenica bila u fokusu jednoga novoga događaja koji je održan u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji u posljednjem tjednu svibnja ove godine – Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske. Mogli bismo dodati i da je ta činjenica bila ne samo u fokusu, u središtu i u žarištu, nego i u srcu Tjedna, jer ako događaj može imati srce, ovaj ga je nedvojbeno imao.
Činjenica je i to da je u brojnim tiskanim, audiovizualnim i digitalnim medijima (puno puta i s pravom) u Hrvatskoj i izvan nje istaknuto kako je Tjedan ispunio svoj cilj – predstavljena je autentična i bogata kultura (materijalna i nematerijalna, tradicijska i suvremena, profesionalna i amaterska itd.) i povećana vidljivost Hrvata izvan Hrvatske u hrvatskoj javnosti te je osnaženo povezivanje i umrežavanje Hrvata gdje god živjeli.
Sretan sam i počašćen što se moja ideja razvila u ovako velik projekt zahvaljujući punoj podršci državnoga tajnika Zvonka Milasa, zatim i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i u konačnici donošenjem dviju odluka Hrvatskoga sabora: najprije su u lipnju 2025. usvojene izmjene i dopune Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u kojima se navodi Tjedan, a onda je početkom ožujka 2026. jednoglasno usvojena odluka o njegovu obilježavanju u posljednjem tjednu svibnja.
Koncept Tjedna tjednima je bio glavna tema maloga kolegija troje savjetnika s posebnim položajem, a onda je, isto tjednima, organizacija Tjedna bila najzastupljenija tema na (velikim) kolegijima Središnjega državnog ureda, čiji su djelatnici i organizirali Tjedan zajedno s kolegama iz Hrvatske matice iseljenika te u suradnji s nizom drugih hrvatskih institucija i brojnih hrvatskih zajednica diljem svijeta – od Hrvata u Bosni i Hercegovini, preko hrvatske nacionalne manjine, pa sve do iseljeništva posvuda u svijetu i što je vrlo važno, hrvatskih povratnika i doseljenika u Hrvatsku. Ukratko i bez pretjerivanja: bio je to školski primjer sinergije.
Tjedan je započeo svečanim otvorenjem izložbe grafika i slika Nostalgija svjetlosti Virgilija Nevjestića, jednoga od najznačajnijih ne samo hrvatskih, nego i europskih grafičara prošlog stoljeća, s lijepim kulturno-umjetničkim programom, najvećim dijelom u izvedbi studenata, u Hrvatskoj matici iseljenika, u nazočnosti predsjednika Vlade i drugih visokih dužnosnika te uz golemi interes medija. Inače, posjetitelji su od 25. do 31. svibnja mogli uživati u 20-ak programa: uz ranije spomenutu, mogle su se pogledati i izložbe o sicanju i Dužijanci te o povratnicima, zatim projekcija hrvatsko-australskoga kratkometražnoga igranog filma Unspoken (Neizrečeno) i pet kazališnih predstava: obaju profesionalnih kazališta Hrvata izvan Lijepe Naše – Hrvatskoga narodnog kazališta iz Mostara i Hrvatskoga kazališta iz Pečuha te triju vrsnih amaterskih kazališnih skupina iz Subotice, Viteza i Tomislavgrada. Zainteresirana publika mogla je poslušati relevantne govornike i sudjelovati u raspravama na šest okruglih stolova (od kulture, jezika i identiteta, preko sporta, medija, povratnika i useljenika do važnosti hrvatskih mreža i aktualnoga političkog stanja) i na konferenciji o biomedicini. Moglo se slušati poeziju, klasičnu, tradicijsku i popularnu glazbu, održani su i dječja radionica Igračka u srcu te dvodnevni događaj na Europskome trgu Šetnica kulture Hrvata izvan Republike Hrvatske. Na Šetnici, za čije osmišljavanje i realizaciju treba istaknuti izniman doprinos ministrice kulture i športa Federacije Bosne i Hercegovine Sanje Vlaisavljević i njezina tima, predstavljene su kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti različitih hrvatskih zajednica i krajeva te bogato nakladništvo, uz glazbeni i zabavni program na velikoj pozornici i gastro kutak koji je omogućio, isto tako, jedno zanimljivo kulinarsko, ali i kulturološko putovanje. Program Tjedna završen je slanjem razglednica s posebnom poštanskom markom koju je u povodu Tjedna pripremila Hrvatska pošta i s lijepim motom: Javi se svojima. Razglednice s logom Tjedna (koji je izradio naš poznati dizajner Boris Ljubičić) poslane su članovima obitelji, rođacima, prijateljima i hrvatskim zajednicama diljem globusa iz Hrvatske matice iseljenika, u kojoj je Tjedan i započeo. Krug se na neki način zatvorio, a svi koji su imali čast i priliku sudjelovati obogaćeni su jedinstvenim iskustvom.
U Tjednu je održana i konstituirajuća sjednica 4. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a i u zamisli i u provedbi Tjedan je neraskidivo povezan s obilježavanjem Dana državnosti, tako da su članovi Savjeta nazočili sv. misi za domovinu u crkvi sv. Marka i na svečanome koncertu u Hrvatskome narodnom kazalištu.
Po prirodi stvari, zajedno s Hrvatima iz Bosne i Hercegovine te hrvatskim iseljenicima i povratnicima, i hrvatska nacionalna manjina upečatljivo se i kvalitetno predstavila na Tjednu. U kratkom vremenu pripreme uspjeli su se organizirati i doći u velikom broju, hvala koordinatorima: Gabrieli u Austriji, Zvonimiru u Crnoj Gori, Ivanu u Mađarskoj, Đaninu u Sloveniji te Jasni i, posebno, Marinu u Srbiji. Hvala i svim kolegama u Uredu i u Matici. Pripadnici hrvatske manjine vrlo su aktivno sudjelovali na panelima i publici podarili dvije duhovite kazališne predstave. Vjerojatno najmlađi sudionici Tjedna stigli su iz Koljnofa i Tavankuta i oduševili svojom kreativnošću. Impresivna je bila raznolika kulturna ponuda na štandovima, kao i gastronomska ponuda te nastupi na središnjoj pozornici Šetnice kulture: od interaktivne prezentacije kulture gradišćanskih Hrvata u nekoliko država, Bokeljske mornarice koja uvijek i posvuda privlači pozornost, živog prikaza izrade tradicionalnih maski buša iz Mohača, gastronomskih i glazbenih delicija iz Lendave te dojmljivog presjeka bogatih aktivnosti bunjevačkih, šokačkih i srijemskih Hrvata iz Vojvodine. U sjećanju ostaju koncerti Bunjevačkoga kola i Kraljica Bodroga, Kopriva te (unatoč nevremenu) a capella nastup BasBariTenora zajedno s klapom Grga.
Uspješnim ostvarenjem programa Tjedna nedvojbeno se osnažila nacionalna samosvijest Hrvata izvan Hrvatske (a i u Hrvatskoj) te je puno dobila i cjelovita hrvatska kultura. Bilo je pravo zadovoljstvo sudjelovati na tom festivalu snažnoga i živoga globalnoga hrvatskog zajedništva koje je najveći zalog naše budućnosti, ali i jedna od najvažnijih odrednica našega hrvatskoga identitetskog vidokruga te jedan od temelja našega nacionalnog vitaliteta.
Hvala svima na svemu i vidimo se dogodine, ako Bog da!
