Gostovanje Jima Hlavača na panelu Hrvatski kao manjinski jezik

4 min čitanja

Australski sveučilišni profesor hrvatskih korijena s Monash Universityja, Melbourne proveo je prije nekoliko godina opsežno istraživanje pod nazivom Hrvatski jezik među pripadnicima druge generacije australsko-hrvatske zajednice

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 4. veljače, u organizaciji Odjela za sociokulturnu lingvistiku Hrvatskog filološkog društvo i Zavoda za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, održan izuzetno zanimljiv panel pod nazivom Hrvatski kao manjinski jezik.
Kako je uvodnome dijelu istaknula voditeljica panela doc. dr. sc. Lucija Šimičić s Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru, s obzirom na sve veći broj različitih istraživanja u sociolingvistici i sociokulturnoj lingvistici te širenje i razvoj lingvističkih ideja, metoda i metodologija istraživanja, posebice interdisciplinarnoga tipa, osnovni je cilj ovakvih susreta okupiti i međusobno povezati hrvatske znanstvenike koji se bave ovim područjem kako bi, upoznajući se s radovima drugih, međusobno razmjenjivali ideje i iskustva.
Boravak australskog sveučilišnog profesora hrvatskih korijena dr. sc. Jima Hlavača (Monash University, Melbourne) u Hrvatskoj zasigurno je bio odličan povod za spomenuti panel, u kojemu su sa svojim izlaganjima još sudjelovali dr. sc. Anđel Starčević s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, doc. dr. sc. Marijana Kresić s Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Aleksandra Ščukanec s Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Uporabu hrvatskoga jezika proučavao je unutar osam domena: roditeljski ili obiteljski dom; intimni jezik i jezik navike na osobnoj razini; slobodno vrijeme, društveni život, crkva; mediji; radno mjesto, konzumiranje uslužnih djelatnosti, susjedstvo; obrazovanje (pohađanje hrvatske škole); bračni drug te djeca. Cilj istraživanja bio je napraviti statistički pregled govornika hrvatskoga jezika u Australiji, istražiti u kojim je domenama uporaba najzastupljenija, kako izgleda govorenje na hrvatskome, tj. kako se može istovremeno govoriti i hrvatski i engleski jezik te koje su perspektive za prenošenje hrvatskoga jezika na treći naraštaj.
Anđel Starčević je u svojoj prezentaciji na temu Jezik i identitet kanadskih Hrvata iznio osnovne rezultate svoje studije temeljene na dvomjesečnom boravku u domu jedne četveročlane hrvatske obitelji u kanadskom Torontu. Analizom narativa i komunikacijskih obrazaca Starčevićeva studija daje nove uvide u proces usvajanja većinskoga, u ovom slučaju engleskog, jezika u iseljeništvu te različite (unutar)generacijske poglede na spregu dvojezičnosti i etniciteta u formiranju individualnog identiteta.
Istražujući jezik koji koriste pripadnici drugog i trećeg naraštaja Hrvata u Njemačkoj u komunikaciji na internetu, tj. njihov dvojezični njemačkohrvatski identiteti, Marijana Kresić je došla do zaključka da višejezičnost i kulturna raznolikost potiču izgradnju transkulturalnog, hibridnog jezičnog identiteta karakterističnog za pripadnike kultura koje su međusobno povezane i isprepletene, u ovome slučaju njemačke i hrvatske.
O metodologiji istraživanja manjinskih jezika na primjeru gradišćanskohrvatskoga jezika govorila je Aleksandra Ščukanec. Istraživački korpus ove mlade znanstvenice obuhvatio je rječnike, terminologiju, kuharice, novine i časopise, radijske i televizijske emisije, književnost, forume, blogove i privatnu korespondenciju te jezičnobiografske intervjue.
Sva iskustva vezana za ovaj istraživački rad uvjerila su autoricu da je rješenje za probleme i nedoumice koje nastaju tijekom istraživanja te stvaranje stvarne cjelovite slike o ovom stoljećima sačuvanom jeziku upravo interdisciplinarni pristup, suradnja i prenošenje iskustava znanstvenika različita profila, u ovome slučaju kroatista, germanista, slavista, dijalektologa, antropologa, povjesničara i dr.

Tekst: Lada Kanajet Šimić

  
Podijeli ovaj članak
Skip to content