Prvo domovinsko predstavljanje pjesnika iz Slovačke Jura Balaža i njegove prve zbirke održalo se uz tamburašku glazbu i pjesme članova Čripa iz Novoga Sela
Prvo domovinsko predstavljanje pjesnika iz Slovačke Jura Balaža i njegove prve zbirke održalo se 15. listopada u Hrvatskoj matici iseljenika. Zbirku Vrat’anje domuom izdao je prošle godine Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj, a u veljači ove godine već su je predstavili u Hrvatskom centru u Beču.
O knjizi su govorili mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, prof. dr. sc. Sanja Vulić, recenzentica knjige i jezična redaktorica te autor Juro Balaž. Predstavljanje je vodila Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo HMI-ja. 
U novoselskoj obitelji Balaž svi govore hrvatski i trude se čuvati jezik i običaje. Pjesnik Juro sin je jezikoslovca Joška, a njegova kći Terezija polaznica Matičine škole folklora i inicijatorica objavljivanja ove jedinstvene zbirke. Pjesme skupljene u zbirci, njih 78, Balaž je napisao prije 30 godina, ali slučaj je htio da su objavljene tek sada. Njihovoj objavi prethodio je znanstveni rad O pjesništvu i pjesničkom jeziku Jure Balaža (2002.) koji je napisala recenzentica knjige i jezična redaktorica, a danas i njena promotorica.
„…Juro Balaž ne teži… dotjerivanju svoga pjesničkoga jezika nego piše spontano, onako kako Novoselci danas govore. Zato njegov pjesnički jezik obiluje slovakizmima i brojnim lokalnim izrazima, pa je malo teže razumljiv Hrvatima izvan Slovačke. Međutim, ta je osobina Balaževa jezika nedvojbeno izazov ljubiteljima poezije da proniknu u bit njegova pjesništva.
Predstavljajući se javnosti svojom prvom zbirkom Vrat’anje domuom, Juro Balaž objelodanjuje svojih 78 pjesama. Kako nam već sam simbolični naslov zbirke kazuje, autor se svojim pjesništvom vraća u Novo Selo svoga djetinjstva, ponovo u mislima proživljujući stare običaje, lokalitete i ljude kakvi su nekoć bili. Te su pjesme trajni spomenik pjesnikovih razmišljanja, čežnji, uspomena i radosti. Kroz njih doživljavamo duhovni svijet novoselskoga Hrvata koji snažno voli svoje selo, svoju zemlju koju obrađuje, svoju obitelj i širu familiju, koji se veseli susjedima i prijateljima, i sa sjetom sjeća nekadanjega načina života, nekadanje novoselske svakodnevice. ….
Balaževe pjesme sadrže brojna lokalna zemljopisna imena, a također imena i nadimke njegovih znanaca iz prošlosti i sadašnjosti. Takav osobni pristup pjesništvu, donekle ga udaljuje od šire čitateljske publike kojoj nije uvijek jednostavno proniknuti u osebujni svijet novosel skih Hrvata. Međutim , brojne općeljudske teme kojima je Balaž u svom pjesništvu zaokupljen, približavaju njegovo djelo i čine ga razumljivim i onim ljubiteljima poezije koji ne poznaju pjesnikov rodni kraj, ali vole hrvatsku riječ, i sveukupnu hrvatsku književnu baštinu sa svim njenim jezičnim specifičnostima koje su uvjetovane složenim povijesnim okolnostima u kojima je ta književnost nastajala i nastaje“, rekla je, među inim, na predstavljanju Sanja Vulić.
Autor je zahvalio prisutnima i predstavljačima na tečnoj novoselskoj čakavštini, iskazujući svoju veliku sreću i zahvalnost što je doživio promovirati svoju zbirku u Zagrebu.
Kišno popodne u ozračju Mjeseca hrvatske knjige u Matičinoj dvorani razvedrili su glazbom i pjesmom mladi članovi folklornoga ansambla Črip iz Novoga Sela. Predstavili su hrvatske pjesme koje su se više od pola tisućljeća sačuvale u njihovu kraju, a potom i vrijedne slovačke Hrvatice domaćim specijalitetima.
Tekst: Diana Šimurina-Šoufek; Fotografije: Snježana Radoš