17. svibnja 2023. na 10. Kliofestu, frstivalu povijesti, bit će predstavljene dvije teme u suorganizaciji Hrvatske matice iseljenika.
Od 14 sati do 14. 45 bit će predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik fokusiran na „Mogućnosti istraživanja povijesti Hrvata u Australiji i Novom Zelandu na temelju digitalnih izvora“. Sudjeluju dr.sc. Ivana Hebrang Grgić s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i povjesničarska dr. sc. Ljiljana Dobrovšak s Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar iz Zagreba.
Od 15.00 do 16.00 sati predstavljanje jedinstvene knjige “Povijest Hrvatskoga sabora“. Na promociji će renomirani autori iz Mađarske Dinko Šokčević i Szabolcs Varga kroz razgovor s moderatorom predstaviti građu knjige na hrvatskom i mađarskom jeziku.
O knjizi:
Knjiga je objavljena u Budimpešti kao dio fascinantnog knjižnoga niza o svjetskim parlamentima koju je pokrenuo voditelj projekta i urednik István Pelyach. Sintetska historiografska studija “Povijest Hrvatskoga sabora” autorskoga dvojca Šokčević i Varga prikazuje povijest hrvatskoga sabora od prvih spomena narodnih zborova, preko Sabora kao staleške ustanove, do suvremenog predstavničkog parlamenta Republike Hrvatske. Sažeto, Hrvatska i Mađarska (Ugarska) živjele su u državnoj zajednici više od osam stoljeća. Od 1102. do 1918. Hrvati i Mađari imali su zajedničke vladare, a središnji institucionalni sustavi države bili su isprepleteni. Jedan od najvažnijih organa zajedničke državnosti bio je Ugarski sabor, u kojem su od njegova ustanovljenja u 13. stoljeću do 1918. sudjelovali i hrvatski velikaši, koji su također imali svoje pozicije i u gornjem domu od 1608. godine. Zakoni doneseni na ugarskim saborima općenito su vrijedili na području Hrvatske, ali je u nekim slučajevima Hrvatski sabor donosio zakone različite od ugarskih zakona, od kojih je kralj jedan dio sankcionirao. Međutim, 19. stoljeće donosi i sustav Narodnog predstavničkog sabora umjesto redovnih skupština na hrvatskom tlu. Hrvatsko-ugarskom nagodbom mađarska je strana priznavala Hrvatskoj status zemlje partnera, hrvatsko zakonodavstvo bilo je nadležno za pitanja koja su se smatrala autonomnim, a u Budimpešti su u Saboru sjedili i hrvatski predstavnici. Knjiga nedvojbeno dokazuje da je Hrvatski sabor odigrao važnu ulogu u razvoju hrvatske nacionalne države i u dualističko doba, unatoč ograničenim zakonodavnim ovlastima, te postaje simbolom hrvatske nacionalne suverenosti.
Tekst i slike: HMI
