Među sudionicima Hrvatskog iseljeničkog kongresa brojni su afirmirani sveučilišni profesori i cijenjeni istraživači s instituta i fakulteta od Sydneyja do Toronta, od New Yorka do Santiaga de Chilea i Punta Arenasa, uključivši i stručnjake s fakulteta iz RH kao i BiH
U Zagrebu će se od 23. do 26. lipnja održati Hrvatski iseljenički kongres, na kojem će se okupiti dosad najveći broj uglednih znanstvenika iz područja humanističkih i društvenih znanosti iz tridesetak zemalja svijeta sa svih kontinenata. Među sudionicima Hrvatskog iseljeničkog kongresa su brojni afirmirani sveučilišni profesori i cijenjeni istraživači s instituta i fakulteta od Sydneyja do Toronta, od New Yorka do Santiaga de Chilea i Punta Arenasa, uključivši i stručnjake s fakulteta iz Republike Hrvatske kao i Bosne i Hercegovine.
Svečano otvorenje bit će upriličeno u Starogradskoj vijećnici u Ulici sv. Ćirila i Metoda br. 5 na Gornjem gradu u ponedjeljak, 23. lipnja u 9,00 sati. U sklopu svečanog otvorenja pozdravne govore sudionicima Kongresa uputit će uglednici iz javnog i političkog života Republike Hrvatske. Na otvorenju Kongresa, očekuje se, govorit će i veleposlanici zemalja u kojima višestoljetno žive hrvatske zajednice, a iz kojih pristižu sudionici ovog zanimljivog znanstvenog kongresa, najavljuje dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Organizacijskog odbora Hrvatskog iseljeničkog kongresa.
U programskoj knjižici sažetaka u predgovoru je opisana misija Kongresa: „Pristupanjem RH Europskoj uniji suočavamo se s nužnošću izrade nove strategije odnosa s višemilijunskim hrvatskim iseljeništvom. Da bismo zajednički osmislili nove strategije i usustavili praćenje i globalno umrežavanje domovinske i iseljene Hrvatske, započeli smo s organizacijom prvoga Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, koji se održava u lipnju 2014. u Zagrebu. Na Kongresu sudjeluju ugledni znanstvenici, javni i kulturni djelatnici, crkveni velikodostojnici, svećenici-misionari i pastoralni suradnici te poslovni ljudi iz Hrvatske i iseljeništva.
Hrvatska pripada krugu europskih zemalja s najvećim relativnim udjelom iseljenika. Prema okvirnim procjenama, danas u svijetu živi više od dva i pol milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. U suvremenim integracijskim procesima to je golema razvojna, kulturna, demografska i sigurnosna zaliha s kojom RH može graditi uspješnu budućnost i premostiti mnoge zapreke koje su u prošlosti razdvajale jedinstveni hrvatski nacionalni korpus. Budući danas nekoliko naraštaja hrvatskih iseljenika živi izvan Hrvatske, razumljiva je njihova snažna integriranost u društva u kojima žive. Valja, međutim, naglasiti da su tijekom iseljeničkih procesa Hrvati osnivali različite hrvatske iseljeničke organizacije i institucije radi očuvanja nacionalnoga, kulturnoga i vjerskoga identiteta te povezivanja s matičnom domovinom. U novim okolnostima te su organizacije i institucije temelji globalnoga umrežavanja radi ostvarivanja spomenutih strateških ciljeva.
Nakon uspostave neovisne i demokratske Republike Hrvatske nisu se ostvarila očekivanja masovnoga povratka hrvatskih iseljenika. Naprotiv, Hrvatska je i dalje ponajprije iseljenička zemlja. Najnoviji iseljenički val uslijedio je tijekom procesa hrvatskoga državnog osamostaljenja i Domovinskoga rata, ali i u poslijeratnom razdoblju. Taj se iseljenički val od prethodnih razlikuje po tome što se tada u Hrvatsku prvi put uselio značajan broj ljudi, i to ponajprije Hrvata i Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine. Noviji procesi iseljavanja potaknuti su ratnim događajima i gospodarskom situacijom prouzročenom ponajprije nepravednim i neučinkovitim privatizacijskim modelom. U tom je kontekstu osobito nepovoljno što iz Hrvatske odlazi velik broj mladih i obrazovanih ljudi koji u novonastalim okolnostima nisu imali perspektivu zapošljavanja ili primjerenog nastavka školovanja. Na sve nepovoljnija gospodarska i migracijska kretanja u Hrvatskoj utjecao je i velik broj ratnih prognanika iz Hrvatske, kao i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.
Stručne procjene upućuju na to da se od 1991. iz Hrvatske iselilo nekoliko stotina tisuća hrvatskih državljana, od toga približno 180 tisuća Hrvata. Pritom se, prema službenim podacima, u Hrvatsku (od 1991.) uselilo 233 tisuće stanovnika, od čega 189 tisuća iz Bosne i Hercegovine. U istome razdoblju u Hrvatskoj je svake godine broj umrlih veći od broja rođenih. Zbog svega rečenog domovinska bi se politika prema iseljeništvu trebala ponajprije očitovati u razvijanju bolje suradnje sa zemljama u kojima žive hrvatski iseljenici.
Oni su zapravo već utrli putove toj suradnji. Obveza je ponajprije znanstveno istražiti i analizirati oblike dosadašnje suradnje, jer iskustva svjedoče da su hrvatski iseljenici iznimno uspješni veleposlanici svoje domovine u svijetu. Drugim riječima, hrvatski iseljenici ostvarili su sve pretpostavke da u suvremenim integracijskim procesima napokon postanu subjektima domovinske politike, što uključuje i planiranje njihova povratka. A povratak ne znači samo vratiti se, nego u vlastitoj domovini dobiti priliku za kvalitetan život i rad. U tome je kontekstu RH dužna svim iseljenicima omogućiti siguran povratak i ulaganje teško stečenog iseljeničkog kapitala u domovinske resurse. Od hrvatske se države očekuje pozitivan odnos i učinkovitije djelovanje prema iseljenicima. Posljednjih je godina povjerenje između nekih domovinskih institucija i izvandomovinstva, nažalost, u određenoj mjeri narušeno, pa je potrebno uložiti dodatni trud da bi se suradnja ponovno uspostavila. Nadalje, nužno je osmisliti nove modele suradnje s iseljenicima koji se ne namjeravaju vratiti u Hrvatsku. Pritom je veoma važno pomagati im u očuvanju svijesti o identitetu i pripadnosti svojemu narodu, njegovanju tradicije i povezivanju s domovinom.
Osobito je važno naglasiti sva djelovanja koja imaju nacionalni i trajni, a ne stranački ili privremeni karakter. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji otvorene su nove perspektive za sve te programe i procese, uz napomenu da je za njihovu izradu i provedbu nužna izgradnja suvremenih kapaciteta temeljenih na znanju. Uvjereni smo da će Hrvatski iseljenički kongres ostvariti zamisli organizatora te pripomoći izradi i provedbi nove strategije prema hrvatskim iseljenicima temeljene na znanstvenim istraživanjima i uz potporu svih relevantnih institucija i pojedinaca iz domovinske i iseljene Hrvatske.“
Programsku knjižicu preuzmite OVDJE