Školarinska zaklada Hrvatske bratske zajednice Amerike (The CFU Scholarship Foundation)
jedinstven je obrazovni fraternalistički program američkih Hrvata i njihovih prijatelja na
sjevernoameričkome kontinentu. Svjetlo Božića održalo je desetljećima iskru nade u srcima
hrvatskih iseljenika daleko od staroga kraja, zavičaja vlastitih predaka. Lani je Zaklada
stipendijama nagradila 159 studenata u ukupnom iznosu od 157.400 USD. Tekuća akademska
godina mogla bi biti počašćena i većim brojem stipendija, a posebna nagrada od 5.000 dolara
čeka studenta koji napiše najbolji esej na temu umjetne inteligencije i industrije osiguranja s
fokusom na dobrotvorne aktivnosti, najavio je glavni predsjednik HBZ-a Edward W. Pazo.
Stipendije se kreću u iznosima od 500 do 1.250 USD. Za one studente HBZ-a koji pohađaju
Medicinski fakultet dostupne su dodatne tri godine stipendiranja. Zaklada je pokrenuta u
Pittsburghu prije 65 godina (1958.). Američki Hrvati, kao naša najbrojnija prekooceanska
iseljenička zajednica, tradicionalno koriste priliku tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana da
prigodnim financijskim darom velikodušno podrže ciljeve Školarinske zaklade Hrvatske bratske
zajednice Amerike, šaljući istodobno čestitke s najboljim željama svojim prijateljima diljem
SAD-a, Kanade i Hrvatske. Jubilarna Božićna kampanja s hvalevrijednom misijom, prema
riječima glavne rizničarke i tajnice HBZ-a Bernadette Luketich- Sikaras, počela je 1. XI. 2023. i
trajat će do 28. II. 2024. Posljednjih desetljeća imovina Školarinske zaklade HBZ-a iz Općeg
fonda te fondova 111 specijalnih zaklada stalno raste, omogućujući u prosjeku dodjelu 200
stipendija godišnje mladima, zahvaljujući filantropiji našijenaca svih naraštaja. Svijest o značaju
ulaganja u obrazovanje mladih u hrvatskoj prekooceanskoj dijaspori oblikovala se desetljećima
prije nego u matičnoj zemlji.
U europskim zemljama, s bliže nam strane oceana, zaklade su doživjele nagli rast tek 80-ih
godina prošloga stoljeća. Poticaji za taj procvat, čini se, povezani su s ondašnjom političkom
stabilnošću i ekonomskim napretkom kao rezultatom uspona neoliberalne koncepcije države. Međutim, uspon zaklada pokazuje i određeni odmak od socijalne države uz poimanje kako se
država ne može skrbiti za sve socijalne, kulturne i obrazovne potrebe društva. Tako su zaklade
doživjele jači razvoj kao odraz društveno odgovornog poslovanja, uspona srednje klase,
deregulacije tržišta i privatizacije. U Europi mnoge zaklade osnivaju institucije, vlade i Europska
unija s ciljem afirmacije ekonomije dijeljenja između europskih demokratskih društava. To su
zaklade poput Europske kulturne zaklade, Europske zaklade za znanost, Europske zaklade za
socijalnu politiku itd. Procjenjuje se da u Europi danas postoji oko 200.000 zaklada. Broj zaklada
varira od zemlje do zemlje, ovisno o fleksibilnosti pravnog okvira za zakladništvo. U Hrvatskoj
su tijekom povijesti postojale raznolike zakladne aktivnosti i tipovi zaklada. Najraniji podaci o
zakladama potječu iz 16. stoljeća kada su zaklade većinom bile pod vodstvom Crkve,
usredotočene na podjelu stipendija. Početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj je tako bilo registrirano
oko stotinu zaklada, ali ih je socijalistička revolucija pomela sa scene 1945., nacionaliziravši im
imovinu i zabranivši im djelovanje. Prvim višestranačkim demokratskim izborima i
osamostaljenjem Lijepe Naše vraćaju se zakladničke i filantropske aktivnosti za stipendiranje
učenika i studenata, a trenutačno ih je registrirano trostruko više nego u (ne)slavnoj prošlosti.
S ponosom zato ističemo kako je naša dijaspora u zapadnim demokracijama znatno ranije
prakticirala zakladništvo kao sredstvo za mobiliziranje vlastite etničke zajednice i provedbu
njezinih vizija usredotočenih na očuvanje hrvatskoga identiteta u multietničkome mozaiku
sjevernoameričkog kontinenta, gdje se građani hrvatskih korijena udružuju na vlastitu inicijativu
kako bi unaprijedili život u lokalnoj zajednici u sklopu domicilnog društva, ojačavši ulaganjem u
obrazovanje mladih socijalnu pokretljivost darovitih sunarodnjaka na društvenoj ljestvici
najrazvijenije ekonomije svijeta. Opći fond Školarinske zaklade dosegao je desetak
milijuna dolara. Za šest i pol desetljeća Zaklada je investirala u studiranje više tisuća članova
HBZ-a. Zahvaljujući viziji utemeljitelja Zaklade svake zime obnavlja se njezin fond Božićnom
kampanjom. Poticajan je svježi primjer odsjeka 136 HBZ-a, čiji je predsjednik Richard Grubić za 100. obljetnicu Američko-hrvatskog kluba u Lorainu (OH) donirao ček od 50.000 dolara za
pokretanje Školarinskog fonda toga odsjeka, poručio je Franjo Bertović, potpredsjednik HBZ-a.
Sve pristigle donacije transparentno se objavljuju u Zajedničaru. Svim donatorima velika hvala
za sve što čine za naš narod i HBZ, a njihov pomladak s radošću iščekujemo u Zagrebu na
festivalu.
Piše: Vesna Kukavica