Huliganstvo i zastave

Predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Marijan Kustić, ali i izbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić, javno su rekli da je to bila namještena provokacija da se našteti ugledu reprezentacije i naše zemlje.

5 min čitanja

Već desetljećima traje u svjetskoj i hrvatskoj javnosti govor o huliganstvu navijača
raznih sportskih klubova, njihovih zaštitnika i financijera, ali u nas nikad nije toliko
koliko nakon onoga tragičnog događaja te zatočenja stotinu hrvatskih navijača u
Grčkoj. I prema grčkom postupanju može se zaključiti da od one slavne helenističke
kulture nije u Grčkoj ostalo mnogo i da oni nisu nastavili graditi na svojim
civilizacijskim temeljima. Predsjednik Milanović ima pravo kad govori o tim
neciviliziranim grčkim postupcima prema stotinu Hrvata, a drugo je što će im to pred
grčkim vlastima više štetiti nego koristiti. Sama riječ „huliganstvo“ posuđenica je iz
engleskog jezika (hooligan), a označava „muškarca sklona nasilništvu ili sitnom
kriminalu“. Zbog huliganstva već dugi niz godina hrvatski nogometni klubovi
i Hrvatska nogometna reprezentacija dobivaju teške kazne od FIFA-e, UEFA-e
i HNS-a. Uz ono što nalazimo među drugim huliganima u svijetu kao „grizi, noge lomi,
ubij, objesi…“, u Hrvatskoj postoje još dva fenomena koja ne nalazimo u drugim
europskim zemljama.


Prvome pripadaju oni koji su neprijateljski raspoloženi prema hrvatskome nogometu i
ugledu države pa ih ciljano nastoje ocrniti i sramotiti. Takvi šire zlovolju prema
nogometnim institucijama i šalju provokatore, nacionalnoj reprezentaciji poručuju
„Dabogda sve izgubili“ ili sa svojim zaštitnicima, uz isključene sve relevantne kamere,
naslikaju kukasti križ na igralištu pred međunarodnu utakmicu. Večernji list nas je
izvijestio da su se na dočeku Zlatka Dalića u Varaždinu pojavila neka trojica sa
zastavom s prvim bijelim poljem. Zapeli su u oči čuvarima reda među desetak tisuća
ljudi i stotina zastava. Probili su se do pozornice i nakon mahanja pred kamerama
ništa ih više nije zanimalo, ni govori ni pjesme. Samo su tipkali po mobitelima.
Odmah je pukao glas o „ustaškim zastavama“ na dočeku, ali je odmah i utvrđeno da
su sva trojica bili iz iste županije, iz iste općine, i nijedan nije pod pravim imenom
kupio ulaznicu… 


PROVOKATORI


Drugi hrvatski problem koji šteti ugledu nogometne Hrvatske i naroda jest udruga
FARE, odnosno Football Against Racism in Europe. Pokrenuta je 1999. u Beču i na
europskim razinama dobro funkcionira. U široj hrvatskoj sportskoj javnosti češće sama nastupa rasistički, a trebala bi se boriti protiv rasizma. FARE i njezin
dugogodišnji voditelj Zoran Stevanović sve češće dolaze u fokus hrvatske sportske
javnosti, s mrežom suradnika zbog učestalog cinkanja hrvatske reprezentacije i
hrvatskih klubova. Kako djeluje vidi se i iz sljedećih slučajeva. Dva puta naš je FARE
na čelu sa Stevanovićem cinkao hrvatske navijače UEFA-i jer pjevaju omiljenu
domoljubnu pjesmu „Lijepa li si” i tražio da je zabrani, no doživjeli su poraz. Nakon
ogleda s Norvežanima u ožujku 2015. i optuživanja, Hrvatski nogometni savez javno
je prozvao Stevanovića: „Jasno nam je da Vaša organizacija živi od prijavljivanja
hrvatskih navijača UEFA-i. Jasno nam je da u toj borbi nećete prezati ni pred čim i da
ćete pod krinkom borbe protiv rasizma bez ikakve grižnje savjesti raditi na tomu da
hrvatska reprezentacija svoje domaće utakmice igra bez navijača…“
Nedavno su hrvatske vlasti kaznile jednu trojku zbog „zabranjene zastave“ na
utakmici između Hrvatske i Latvije na Rujevici. Predsjednik Hrvatskoga nogometnog
saveza Marijan Kustić, ali i selektor Hrvatske Zlatko Dalić, javno su rekli da je to bila
namještena provokacija da se našteti ugledu reprezentacije i naše zemlje.
Stoga, zbog istine i izbjegavanja provokacija, treba zakonski dekriminalizirati
hrvatsku zastavu s početnim bijelim poljem. Za koautoricu knjige Dubravku Peić
Čaldarović „Povijest hrvatskoga grba: Hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 19. do početka 21. stoljeća“ nema dileme – oba grba, i onaj s prvim bijelim i onaj s
prvim crvenim poljem, povijesni su hrvatski grbovi.


JASNI SU SLUŽBENI SIMBOLI

Povjesničar Mario Jareb, autor knjige „Hrvatski nacionalni simboli“, ističe da grb s
početnim bijelim poljem ni po čemu nije sporan, a jasno je koji je službeni hrvatski
grb. Kaže kako ne treba grb s početnim bijelim poljem povezivati s NDH jer je ta
država imala grb koji se osim od štita sa šahovnicom sastojao i od slova U s
tropletom. Isto tako bismo mogli reći da je grb s prvim crvenim poljem jugoslavenski
jer je bio u sklopu grba Kraljevine Jugoslavije pa u sastavu grba SRH. Na krovu crkve
sv. Marka u Zagrebu grb je s prvim bijelim poljem te na stotinama povijesnih grbova –
zaključuje Jareb. I sam sam vidio u fundusu zastavu Sveučilišta u Zagrebu iz 1907.
koja ima grb s prvim bijelim poljem. Dok ne dođu ljudskija vremena i slijepci ne
progledaju, neka nam ovakvi likovi i prilike ne oduzimaju energiju. Neka nas još jače
osnaže i motiviraju za čuvanje svake vrijednosti svoga naroda, a daleko od mržnje i
svake diskriminacije drugih.

Piše: Fra Šito

Podijeli ovaj članak
Skip to content