Hrvatska pučka imena spomendana Nevine dječice

3 min čitanja

Božićno razdoblje u hrvatskim krajevima obiluje različitim običajima što se odražava i na
raznolikost pučkih blagdanskih, odnosno spomendanskih imena. Pritom je zanimljivo da sâm
dan Božića, zbog važnosti te svetkovine u životu Crkve i vjernika, ima najmanje različitih pučkih
imena, a najviše oni spomendani koji su liturgijski manje istaknuti, ali obiluju pučkim običajima.
Među njima se posebice ističe spomendan Nevine dječice (28. prosinca). To je spomen na dan
kada su pobijena betlehemska mala djeca po naredbi kralja Heroda Velikoga jer se nadao da će
tako ubiti dijete Isusa. Zbog toga se taj dan u pojedinim hrvatskim krajevima, osobito
kajkavskim, naziva Heroduševo (obično u Međimurju), Herodoševo i Roduševo (često u
Hrvatskom zagorju i Prigorju) ili Rodeševo (Samobor) itd. Ime se dugo čuvalo i u kajkavskoj
Boki u vojvođanskom Banatu u inačici Rodoševo. Zbog pučkoga običaja simboličnoga šibanja u
spomen na tu malu djecu česta su pučka imena tipa Šibarjevo i Šibrajevo (u Podravini), Šibarovo
(Križevci u mađarskom dijelu Podravine), odnosno Šibarevo (u Slavoniji), Šibari (šokački Hrvati
u Rekašu kraj Temišvara u Rumunjskoj), Šibalice (ponegdje u Lici) i sl. U gradišćanskohrvatskih
štokavaca susreće se ime Tepeškari koje je povezano s glagolom tepeškat i imenicom tepeška (ili
šibra), koja je opet povezana s glagolom tepsti (tući). Premda rjeđe, drugdje u Gradišću susreće
se za taj spomendan i ime Korbačari, nastalo prema imenici korbač (vrsta biča).


U katoličkim kalendarima taj se spomendan naziva Nevina dječica. Pritom valja naglasiti
da je to ime iznimno rijetko u mjesnim govorima. Najbliže mu je ime Nekrivična dica/dičica,
odnosno Nekriva dica/dičica u pojedinim gradišćanskohrvatskim govorima. To je ime djelomice
sukladno njemačkomu imenu Tag der unschuldingen Kinder. Mala djeca spominju se u pučkom
imenu Drobne dice dan koje rabi autohtono hrvatsko stanovništvo oko Karlovca i Duge Rese te
nešto južnije u središnjoj Hrvatskoj, ali i ponegdje u Podravini, npr. u Podravskim Sesvetama
Drobne dece den (usporedno sa Šibarjevo), također u Hrvatskom zagorju, npr. Šinkovici Šaškoj
kraj Bednje Drobna deca den (usporedno s Rodoševe). U središnjem pak dijelu otoka Hvara
susreće se ime Mola dica ili Mola dičica (usporedno s Mladinci).

Valja naglasiti da je među hrvatskim pučkim imenima toga spomendana neosporno
najčešće ime Mladenci ili Mladinci. To se pučko ime može susresti kod Hrvata štokavaca i
čakavaca počevši npr. od pojedinih dijelova središnje Istre (npr. Sveti Petar u Šumi), zatim
sjeverne i srednje Dalmacije (uključujući i otoke), preko Hercegovine, Bosne i Slavonije, a u
dijaspori među gradišćanskim Hrvatima te među Hrvatima u Bačkoj, bunjevačkim i šokačkim.
To se spomendansko pučko ime razvilo od stare imenice mladenac u značenju: sitno dijete,
dojenče. Potvrđeno je i u našoj starijoj vjerskoj literaturi. Tako npr. Zadranin Šime Budinić u
svom djelu Summa nauka kristjanskoga (Rim, 1583.) također rabi ime Mladenci za spomendan
Nevine dječice. Upravo zbog rasprostranjenosti uporabe i zbog povezanosti s pisanom tradicijom
u hrvatskm se katoličkoim kalendarima, usporedno s imenom Nevina dječica, može susresti i
ime Mladenci.

Piše: Sanja Vulić

Podijeli ovaj članak
Skip to content