Američka posveta hrvatskoj umjetničkoj sceni

6 min čitanja

Piše: Vesna Kukavica

U New Yorku se od ovoga proljeća u sklopu stalnog postava prestižnog američkog Muzeja moderne umjetnosti / Museum of Modern Art (MoMA) održava izložba najistaknutijih hrvatskih avangardnih umjetnika pod nazivom „Invitation: Museum of Contemporary Art, Zagreb“, čija su remek-djela nastala u doba hladnoratovske podjele svijeta na zagrebačkoj umjetničkoj sceni 60-ih godina prošlog stoljeća, a mogu se razgledati u galerijama toga slavnog muzeja tijekom sljedeće tri godine (7. 3. 2025. – 28. 2. 2028.). Posrijedi je međunarodno kulturno i znanstveno središte s golemom zbirkom najvažnijih djela američke i europske umjetnosti od razdoblja avangarde do najnovijih stilskih pojava – među kojima se nalaze i radovi odabranih hrvatskih umjetnika – kojima će ova izložba zasigurno donijeti veću vidljivost na međunarodnoj sceni koja favorizira vizualne umjetnosti. Izložena su djela velikana hrvatske avangardne umjetnosti poput Josipa Vanište, Ivana Kožarića, Julija Knifera, Dimitrija Bašičevića Mangelosa i Ljerke Šibenik kao i bogata dokumentacija o djelovanju grupe Gorgona, čiji su inovativni umjetnici upisali Zagreb na kartu svjetske avangarde. S vremenske okomice od šest desetljeća – dok je Zagreb bio dio socijalističke Jugoslavije, smješten između kapitalističkog Zapada i socijalističkog Istoka – ova izložba  dokumentira kako je glavni grad svih Hrvata bio slobodarski otvoren zapadnom utjecaju, ističu iz MoMA-e prigodom ove aktualne intervencije u vlastitome stalnom postavu. Ova posveta slobodi stvaralaštva u Hrvata, i prije osamostaljenja Republike Hrvatske, od strane američkog muzeja koji privlači milijune posjetitelja iz cijeloga svijeta iznimno je značajna za Hrvatsku i zbog činjenice da na sjevernoameričkome kontinentu gotovo pola tisućljeća živi milijunska hrvatska dijaspora koja će imati prilike napokon uživati u djelima svojih sunarodnjaka. Izložba afirmira rad naše nekadašnje Galerije suvremene umjetnosti, koja je u 21. stoljeću prerasla u Muzej suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu, te prezentira rad onih umjetnika koji su oblikovali i oblikuju hrvatsku svakidašnjicu.

Kustosica MoMA-e Ana Janevski pohvalila je najnoviju hrvatsku izložbu u New Yorku, podsjetivši da je ona plod suradnje dvaju muzeja iz New Yorka i Zagreba u sklopu inicijative C-MAP za Europu zbog koje njihovi kustosi putuju jugoistočnom Europom, povezujući se s lokalnom umjetničkom praksom. U slučaju Hrvatske istraživačka putovanja rezultirala su s nekoliko važnih akvizicija umjetničkih zbirki, uključujući seriju antičasopisa Gorgona od 1959. do 1966.  Trogodišnju izložbu u New Yorku prati i prigodni program projekcija dokumentarnih filmova o inventivnoj hrvatskoj umjetničkoj sceni i niz stručnih predavanja koja propituju dosege hrvatskih likovnih umjetnika u širem međunarodnom kontekstu avangardističkih i postmodernističkih težnji.

Inicijator suradnje MoMA-e sa zagrebačkim MSU-om bio je Christophe Cherix, glavni kustos Odsjeka za grafiku i crtež ovoga znamenitog američkog muzeja. Uz Anu Janevski, kustosicu našega podrijetla koja dugo surađuje sa zagrebačkim Muzejom suvremene umjetnosti, na projektu su radile ravnateljica MSU-a Vesna Meštrić te kustosice Jasna Jakšić i Radmila Iva Janković.

Ne propustite stoga ovom prilikom posjetiti Museum of Modern Art (MoMA), smješten u središnjem dijelu Manhattana, koji u Veliku jabuku privlači milijune ljubitelja moderne umjetnosti sa svih kontinenata.

Utemeljile su ga u New Yorku kolekcionarke Abby Aldrich Rockefeller, Lillie P. Bliss i Mary Quinn Sullivan 1929. godine. Pod istim krovom, gdje trenutačno izlaže spomenuta hrvatska osmorka gorgonaša, nalaze se djela umjetnika kao što su Vincent van Gogh, Pablo Picasso, Henri Matisse, Henri Rousseau, Claude Monet, Kazimir Maljevič, Piet Mondrian, Andy Warhol… Uz impresivne slikarske, kiparske i grafičke zbirke s djelima nastalima od kasnoga 19. stoljeća do umjetničkih djela najnovijih stilskih pojava 20. i 21. stoljeća, muzej MoMA čuva odabrana remek- djela europske i američke suvremene umjetnosti, uključujući i jedinstvenu zbirku fotografije. Pozornost posjetitelja tako plijene djela iz razdoblja kubizma, nadrealizma i apstraktnoga ekspresionizma, koja se drugdje ne mogu vidjeti. Muzejska knjižnica posjeduje jedan od najopsežnijih stručnih knjižnih fondova vezanih uz modernu umjetnost gdje je pohranjen i naš časopis Gorgona. MoMA se udružila s PS1, jednom od najvećih institucija za suvremenu umjetnost u SAD-u, utemeljenu pod nazivom The Institute for Art and Urban Resources, a koja pronalazi alternativne izložbene prostore. U Long Island Cityju u Queensu pod zajedničkim nazivom MoMA PS1 uz izložbe, performanse i instalacije organiziraju i programe za mlade arhitekte i glazbenike. Muzej je jedan od najvećih i najutjecajnijih muzeja moderne i suvremene umjetnosti u svijetu pa se opravdano nadamo uspjehu ove hrvatske izložbe.

The Museum of Modern Art (MoMA) is a global cultural and scientific hub, housing an extensive collection of the most significant works of American and European art—from the avant-garde period to the latest stylistic trends—which also includes pieces by selected Croatian artists. As part of MoMA’s permanent exhibition in New York, starting this spring, under the title “Invitation: Museum of Contemporary Art, Zagreb”, two galleries of this prestigious museum will, over the next three years (2025–2028), be dedicated to the Zagreb art scene of the 1960s. Since 7 March, works by Josip Vaništa, Ivan Kožarić, Julije Knifer, Dimitrije Bašičević Mangelos, Ljerka Šibenik, and others have been on display. Enjoy!

Podijeli ovaj članak
Skip to content