Croaticum je najstarija i najveća ustanova na kojoj se poučava hrvatski kao drugi, strani i nasljedni jezik. Koliko je kroz njega do danas prošlo polaznika, koliko je među njima bilo Hrvata iseljenika, a koliko stranaca, što sve Croaticum nudi osim učenja jezika i zašto se već desetljećima smatra središnjicom za upoznavanje hrvatske kulture i baštine te koliko je značajna njegova uloga u privlačenju mlade radne snage u Hrvatsku i povratka hrvatskih iseljenika, u intervjuu za Maticu objašnjava voditeljica Croaticuma, dr. sc. Ana Grgić, viša lektorica i znanstvena suradnica.
Što pokazuju statistike – koliko se polaznika educiralo u 60 godina postojanja Croaticuma i kakva su njihova znanja i dojmovi?
U više od 60 godina postojanja u Croaticumu je hrvatski jezik učilo nekoliko desetaka tisuća osoba iz cijeloga svijeta. Pokušat ću na primjeru ljetnoga semestra ove akademske godine dati jasniju sliku o našim polaznicima. U različite programe trenutačno je upisano više od 300 osoba. Najveću skupinu u tom broju čine potomci hrvatskih iseljenika kojima je hrvatski nasljedni ili predački jezik. Nasljedni su govornici naslijedili hrvatski jezik u svojim obiteljima, od djedova, baka i roditelja. Oni hrvatskim jezikom (ili nekim njegovim dijalektom) već vladaju u određenoj mjeri, a obilježava ih i snažan osjećaj pripadnosti jezičnoj, kulturnoj i etničkoj zajednici u kojoj je hrvatski izvorni jezik. Za razliku od njih, predački govornici nisu nikada usvajali ni učili hrvatski jezik, nego samo imaju obiteljsku vezu s njim. Predački su govornici u Croaticumu već treća, četvrta ili čak peta generacija iseljenih Hrvata. I oni često svoj identitet grade dvojno ističući da su „pola Hrvati”.
Uz to, u Croaticumu studira velik broj studenata koji dolaze na Sveučilište u Zagrebu u sklopu različitih programa studentske mobilnosti od kojih su najpoznatiji Erasmus+ i CEEPUS ili putem bilateralnih ugovora. Treća su skupina po zastupljenosti polaznici koji se upisuju u Croaticum kao polaznici kolegija namijenjenih cjeloživotnom obrazovanju na Filozofskome fakultetu. Oni su vrlo raznoliki po ovladanosti jezikom, po zemljama iz kojih dolaze i po razlozima zašto uče hrvatski. Već nekoliko godina Croaticum organizira i Tečaj za azilante i tražitelje azila u Republici Hrvatskoj. Organizacijom ovakvoga besplatnog tečaja Filozofski fakultet i Croaticum djeluju humanitarno i društveno proaktivno te pridonose zajednici pomažući u jezičnome osposobljavanju te ranjive društvene skupine.
Je li riječ više o mlađim osobama ili nema pravila, a i generalno što ih motivira na dolazak?
Naši su polaznici uglavnom mlađe osobe u dvadesetima ili tridesetima, ali to nije pravilo. U učionicama ponekad sjede i osobe koje su tek u mirovini našle vremena za učenje hrvatskoga jezika. Moram reći da imamo polaznika koji su u sedamdesetima i da sjajno funkcioniraju u učionicama pokazujući tako na vlastitom primjeru što zaista predstavlja koncept cjeloživotnog obrazovanja. Osim što su različiti po motivaciji, po razlozima dolaska u Croaticum i po dobi, različiti su i po svojem prvom jeziku, tj. po zemljama iz kojih dolaze. Primjerice, u zimskome semestru akademske godine 2024./2025. polaznici Semestralnoga tečaja hrvatskoga jezika i kulture dolazili su čak iz 56 zemalja svijeta, od Argentine i Kanade preko Njemačke i Nizozemske do Novoga Zelanda i Australije. Trenutačno imamo najviše polaznika iz Čilea, Argentine i SAD-a, a nakon tih naših iseljeničkih zemalja imamo Ukrajinu koju je mnogo ljudi napustilo zbog rata i nakon toga Poljsku, zemlju u kojoj se na brojnim sveučilištima studira hrvatski jezik. Uz te velike i dobro poznate zemlje, imamo polaznike iz doista svih krajeva svijeta, od Benina do Turkmenistana.
Sigurno pamtite polaznike koji su upravo na Croaticumu naučili osnove ili bolju razinu hrvatskoga jezika, a kasnije su uspješno predstavljali Hrvatsku u svijetu poput Davora Ive Stiera i Paule Gadže iz Argentine ili pak našeg lektora iz Rumunjske, karaševskoga Hrvata Petra Hategana.
Ponosni smo što su naši alumni tijekom proteklih desetljeća obogatili i obogaćuju hrvatsku kulturnu, umjetničku, znanstvenu, društvenu i poslovnu scenu. Kroz naše su učionice tako prošle brojne osobe koje su se kasnije zaposlile u obrazovnim institucijama u Hrvatskoj i svijetu, u veleposlanstvima, ministarstvima, europskim institucijama, kompanijama i sl. Bilo je tu sjajnih fotografa, arhitekata, balerina, prevoditelja, diplomata, natjecatelja u reality emisijama, tiktokera i blogera, ali i svećenika i časnih sestara. Takva raznolikost doista je pravo bogatstvo i to naš posao čini vrlo dinamičnim i zanimljivim.
Iz Vašega osobnog iskustva, što polaznici kažu nakon završenoga Croaticuma? Odnosno dobiju li nakon pohađanja Croaticuma i širu percepciju hrvatske kulture osim samog učenja jezika?
Naravno! I u učionicama, ali i izvan njih u Croaticumu nastojimo svojim polaznicima približiti Republiku Hrvatsku, tj. posredujemo u stjecanju dojma o cjelokupnoj hrvatskoj kulturi, ljudima i jeziku. Volimo reći da su lektori u Croaticumu svojevrsni ambasadori hrvatskoga jezika i kulture. U samoj se nastavi uz jezik poučavaju i prenose različiti kulturni kodovi, od važnih datuma u RH, važnih osoba i mjesta, čestih hrvatskih imena, do tipičnih vremenskih prognoza ili uobičajenih jela i pića. Iz semestra u semestar s polaznicima slavimo rođendane, praznike, blagdane, pjevamo hrvatske pjesme, upoznajemo specijalitete i regije, čitamo književna djela, gledamo filmove itd. Vrlo često posjećujemo različite institucije (npr. HRT, Hrvatski sabor, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu) te različite muzeje i kazališta. U ovom semestru posjetili smo Moneterru – Muzej novca Hrvatske narodne banke, gledali smo nagrađivani film Šlager, a studentima se posebno svidio izlet. Posjetili smo Krasno, Kuterevo i Ogulin. Lika je naše polaznike oduševila! Istodobno, naši studenti poučavaju nas o zemljama i kulturama iz kojih oni dolaze.
Koliko polaznika prema Vašim saznanjima ostane u Hrvatskoj ili se nakon nekog vremena odluče vratiti? Koliko ih doista tu pripremnu godinu studija iskoriste za nastavak studija u Hrvatskoj?
Neki polaznici ostaju živjeti u Hrvatskoj, dio ih odlazi u druge zemlje EU-a u potrazi za poslom, a dio ih se vraća u zemlje iz kojih su došli. Moderni migranti, tzv. transmigranti, danas se najčešće odlučuju za privremeni boravak u nekoj zemlji, često je riječ o višejezičnim osobama koje imaju iskustvo života u različitim zemljama. Katkad se „privremeno” pretvori u „stalno” i „zauvijek”. Oni koji ostanu živjeti u Hrvatskoj najčešće su oduševljeni ljepotom i sigurnošću našega glavnoga grada i cijele zemlje. Sviđa im se što su Hrvati posvećeni obitelji i prijateljima i što znaju uživati u slobodnom vremenu. Vole našu hranu, odlaske u kafić, obožavaju našu obalu i otoke. Dio naših polaznika upisuje i studij u RH i uspješno ga završava. Digitalne tehnologije omogućuju nam danas i virtualne dolaske pa mnoštvo ljudi traži individualno i individualizirano učenje na daljinu.
Ostajete li s polaznicima u kontaktu i nakon završetka pohađanja nastave?
S nekim polaznicima ostajemo dugo u kontaktu, javljaju nam se godinama nakon što više nisu upisani u naše programe, s nekima ostajemo u višegodišnjim prijateljskim vezama. Osobito smo sretni što neki naši polaznici nakon odlaska iz Croaticuma nastavljaju učiti hrvatski jezik na različite načine, sudjeluju u aktivnostima iseljeničkih zajednica i sl.
Za nekoga tko bi tek htio doći, kako izgleda klasičan program Croaticuma? Koliko traje, što se uči, kakvi su udžbenici i priručnici?
Naš je glavni program tzv. Semestralni tečaj hrvatskoga jezika, održava se u zimskome i u ljetnome semestru prema akademskome kalendaru. To je program koji traje 15 tjedana i u njemu polaznici svakodnevno pohađaju jezične vježbe. Uz to, nudimo i trotjedne programe, tzv. Ljetnu, Zimsku i Jesensku školu koje se održavaju u veljači, lipnju/srpnju i rujnu. Postoji još i tzv. Jednomjesečni tečaj te individualna nastava uživo i na daljinu. Svi programi učenja hrvatskoga jezika i kulture koji se trenutačno izvode u Croaticumu prilagođeni su brojem nastavnih sati i sadržajem potrebama različitih polaznika. Nadalje, svi programi akreditirani su sveučilišni programi. Nastava je organizirana u raznolikim grupama i u skladu s razinama Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike (2005.), tj. od početne razine (A1 i A2) preko srednje (B1 i B2) do napredne (C1).
Po čemu je Croaticum jedinstven program u odnosu na razne druge tečajeve hrvatskoga jezika kojih danas ima s obzirom na to da Hrvatska postaje i useljenička zemlja?
Uz činjenicu da je najveći i najstariji centar koji se bavi poučavanjem hrvatskoga jezika za neizvorne govornike pa se tako od ostalih razlikuje po svojoj dugovječnosti, tradiciji i brojkama, razlikuje se i po vlastitoj metodi poučavanja, po vlastitim materijalima za poučavanje i po činjenici da su lektori iz Croaticuma stručnjaci za kroatističku glotodidaktiku pa se tim područjem bave i znanstveno i stručno. Primjerice, u svibnju 2025. održan je Croaticumov okrugli stol (COS) pod naslovom Glagoli sa se u glotodidaktičkom kontekstu na kojemu se raspravljalo o po formi malenome, a po značenju i istraživačkome potencijalu velikome SE u hrvatskome jeziku koji katkad našim polaznicima zadaje glavobolju. Croaticum je i ispitni centar u kojem se obavlja testiranje poznavanja hrvatskoga jezika u različite svrhe, npr. za dobivanje stalnoga boravka i državljanstva, za upis na fakultet, za zapošljavanje i sl.
Koji su rezultati učenja hrvatskoga jezika klasičnom metodom i internetom ove akademske godine i koji su planovi za upis u novu akademsku godinu?
Brojni naši polaznici izvrsno ovladaju hrvatskim jezikom, zaista to mogu bez zadrške reći. Nakon nekoliko mjeseci njihovi su rezultati katkad zadivljujući. O hrvatskome se obično govori kao o teškome i zahtjevnome jeziku, ali primjeri koje svakodnevno vidimo pokazuju da ga je moguće izvrsno naučiti. Oni govornici koji se žele uključiti u zajednicu, na njezino tržište rada, u obrazovni sustav, upoznati rodbinu, ostvariti vezu s osobom iz Hrvatske i sl., obično više ulažu u ovladavanje jezikom pa su im i rezultati bolji. Kad govori o usvajanju jezika kod djece, Noam Chomsky kaže da učenje jezika nije samo nešto što dijete čini, to je nešto što se djetetu događa ako je u prikladnoj sredini. Vjerujem da je tako i s učenjem hrvatskoga jezika: jeziku se treba izložiti, ne samo u učionici nego i na tržnici, u taksiju, na društvenim mrežama, uz glazbu, razgovore itd. Jezik se mora (i) dogoditi! Što se tiče internetskih tečajeva, oni su sjajno polazište i priprema za dolazak u Hrvatsku. Preporučujemo ih svima koji su zainteresirani za početno učenje hrvatskoga jezika i nadamo se da ćemo u budućnosti moći ponuditi i tečajeve za više stupnjeve.
Na čemu najviše surađujete sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH i Hrvatskom maticom iseljenika, a odnedavno i s novoosnovanim Ministarstvom demografije i useljeništva?
Sa svim ovim institucijama rado i vrijedno surađujemo. S novoosnovanim Ministarstvom najviše surađujemo vezano uz program stipendiranja učenja hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj. Taj se program ranije provodio preko Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH. Najveći broj naših polaznika u Croaticum dolazi upravo preko toga hvalevrijednog programa. Središnji državni ured bio je naš partner u izradi internetskih tečajeva za hrvatski jezik na razinama A1 i A2, a godinama prije toga u izvedbi spomenutoga programa stipendiranja. Naši polaznici, posebice stipendisti MDU-a, vrlo rado sudjeluju u programima Hrvatske matice iseljenika kao što su npr. Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske, Eco Heritage Task Force ili na filmskoj radionici u Orašju koju organiziraju Hrvatska matica iseljenika i Kulturni centar „Ivo Gregurević”. Tzv. maleni jezici, među koje možemo ubrojiti i hrvatski, mogu preživjeti i očuvati se samo uz dobro planiranu suradnju državnih, kulturnih i obrazovnih institucija pa se nadamo da ćemo i u budućnosti dobro surađivati i razvijati nove projekte koji će postojeće teškoće, nedostatke i prepreke učiniti manjima.
Kakvi su rezultati besplatno dostupnih internetskih tečajeva za učenje hrvatskoga jezika za polaznike iz anglofonoga i hispanofonoga svijeta? Koji su planovi za nove razine internetskih besplatnih tečajeva hrvatskoga jezika?
Uz vlastite udžbenike i priručnike, Croaticum je na idejni i financijski poticaj Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH 2017. i 2018. izradio besplatne internetske tečajeve hrvatskoga jezika za razine A1 i A2 sa sučeljem na engleskome i španjolskome jeziku. Cilj je bio učiniti učenje hrvatskoga jezika lako dostupnim i besplatnim potomcima hrvatskih iseljenika i ostalim zainteresiranima. Rezultati tih tečajeva danas nas vrlo ugodno iznenađuju jer nam često dolaze polaznici koji su se njima poslužili kako bi se pripremili za dolazak u Hrvatsku. Brojke u vezi s tim tečajevima su nevjerojatne. Prema podatcima iz svibnja 2025., tečaj A1 i A2 pohađalo je ukupno više od 30 000 osoba iz čak 130 zemalja (najviše iz SAD-a, Argentine, Kanade i Australije)! Baš su ti tečajevi sjajan primjer institucijske suradnje koja može mnogo učiniti za hrvatski jezik. Nadamo se da ćemo se sljedeće godine moći pohvaliti još nekim novim projektima koje pripremamo jer se naši planovi i aktivnosti tiču uglavnom izrade novih nastavnih materijala kako bismo svima koji žele i nastoje (na)učiti hrvatski jezik taj proces učinili bržim, ugodnijim i učinkovitijim.
Ima li Croaticum suradnju s Hrvatskom nastavom u inozemstvu i mrežom lektorata hrvatskoga jezika na stranim sveučilištima – danas kada je hrvatski i službeni jezik Europske unije!?
Croaticum od 2008. godine organizira Stručno i znanstveno savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika (kraticom SIH). SIH se organizira u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske te svake godine ima središnju temu o kojoj izlažu domaći i strani stručnjaci i znanstvenici. I ove će se godine u srpnju održati 17. takvo savjetovanje. Temom se svake godine nastojimo prilagoditi suvremenim izazovima poučavanja hrvatskoga jezika pa je tako tema ovogodišnjega SIH-a Poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika u doba umjetne inteligencije. Sudionici SIH-a dolaze s inozemnih sveučilišta na kojima se studira hrvatski jezik (MZOM podupire 34 lektorata hrvatskoga jezika u 25 država te centre za hrvatske studije u Australiji, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu te je na taj način nastavom hrvatskoga jezika obuhvaćeno oko 2 000 studenata) ili s domaćih sveučilišta na kojima se poučava hrvatski kao drugi, strani i nasljedni jezik, a proteklih nekoliko godina sve češće na SIH dolaze i nastavnici koji rade u školama, bilo u Hrvatskoj ili u inozemstvu, te u svojem radu imaju potrebu za znanjima vezanim uz poučavanje hrvatskoga jezika. Uz to, nekolicina lektora koji su zaposleni u Croaticumu ima iskustvo odlaska na neki od lektorata hrvatskoga jezika u svijetu, a kratkotrajni posjeti hrvatskim lektoratima ostvaruju se preko programa nastavničke mobilnosti (CEEPUS, Erasmus+). Primjerice, prošle akademske godine lektori iz Croaticuma održali su gostujuću nastavu na sveučilištima u Sloveniji, Italiji, Nizozemskoj, Mađarskoj i Češkoj, a neki se lektori nakon povratka s lektorata uključuju u izvođenje nastave u Croaticumu.
Razgovarala: Jelena Badovinac Dimitrijević / Foto: Privatna arhiva
