U odnosu na bilo koju drugu banku u stranom vlasništvu izdvaja nas naša misija – stvaramo uvjete za bolji život u Hrvatskoj“
Razgovarali smo s jednim od čelnih ljudi Hrvatske poštanske banke, Antom Mihaljevićem, dugogodišnjim članom Uprave HPB-a odgovornim za poslovanje sa stanovništvom te malim i srednjim poduzećima. Iza njega je više od dva desetljeća bogatog iskustva rada u financijskoj indrustriji. U intervjuu za Maticu Mihaljević je objasnio kako HPB utječe na povećanje svijesti građana o financijskoj pismenosti, što izdvaja HPB od ostalih banaka u Hrvatskoj, kako se Banka uključila u borbu protiv inflacije, ali i koliko financijski podržavaju brojne kulturne i društveno odgovorne projekte od kojih su neke vrlo važne za Hrvate izvan domovine ostvarili upravo u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika.
Za početak aktualno pitanje – prema statistikama kojima raspolažete u Banci, koliko posto mladih hrvatskih obitelji, s prosječnim primanjima i primjerice jednim djetetom, zadovoljava uvjete dobivanja stambenog kredita za kupnju stana prema važećim tržišnim cijenama?
Na izračun kreditne sposobnosti utječe više faktora. Osim primanja budućeg dužnika i eventualnog sudužnika, utječe i njegova postojeća zaduženost i urednost po obvezama koje ima u otplati. Dodatno je pitanje koju banku biraju mlade hrvatske obitelji, koji udio tržišta je odobren kod nas da ga je moguće analizirati ovako kako pitate. Do svih tih informacija, zbog zaštite osobnih podataka, dolazi se teže, pogotovo je teško prepoznati ‘mlade hrvatske obitelji’. Ono što svakako možemo reći je da smo, kada gledamo samo HPB-ove podatke unazad godinu dana, gotovo 40% svih stambenih kredita odobrili klijentima mlađim od 40 godina te da je 40% njih u svom zahtjevu navelo da imaju više od jednog dodatnog člana obitelji za kojeg se skrbe.
Koje sve olakšice i programe nudite za mlade kad su u pitanju stambeni krediti i ima li HPB kao banka u državnom vlasništvu sluha za one obitelji koje jedva, teško ili nikako ne ispunjavaju uvjete u danom trenutku?
Uloga je Banke da vodi računa o tome da ne prezadužuje klijente i da odobrenje kredita nastupi samo onda kada Banka procijeni da klijent neće imati problema s budućom otplatom. Ako teško ili nikako ne ispunjavaju uvjete, klijenti bi svakako trebali promisliti je li vrijeme za novo zaduživanje. Gledao bih na ovu temu generalno, u kontekstu svih mladih. Naša ponuda stambenih kredita uvijek se na tržištu izdvaja po kamatnoj stopi kojom želimo pomoći klijentima da svoju nekretninu plate manje nego uz kredit neke druge Banke. Također bih posebno istaknuo naš doprinos u programima sufinanciranja kupnje stambenih nekretnina za mlade, poznatijeg kao APN, gdje smo kontinuirano sudjelovali u programu te, u skladu s našom misijom da stvaramo uvjete za bolji život u Hrvatskoj, navedene projekte podržavali najnižim kamatnim stopama na tržištu. Također, vrlo često prilikom realizacije stambenih kredita Banka plaća procjenu nekretnine i trošak javnog bilježnika, a sve kako bismo klijente maksimalno rasteretili dodatnih troškova koje u procesu podizanja kredita mogu imati.
Kao član Uprave HPB-a fokus Vam je, između ostalog, na poslovanju sa stanovništvom. Koliko su po Vama, iz iskustva, APN krediti pomogli mladima da lakše riješe stambeno pitanje i kako komentirate navode da su upravo oni poremetili tržište nekretnina u Hrvatskoj te su zbog toga cijene kvadrata toliko porasle?
Cijena nekog proizvoda, pa tako i nekretnine, ovisi o ponudi i potražnji na tržištu. Moj je stav da nije APN podigao cijene nekretnina, već nedostatak istih u ponudi, što je između ostaloga bila i posljedica potresa koji je zadesio našu zemlju, ali i veće potražnje s obzirom na to da smo se ulaskom u Europsku uniju kao zemlja ‘otvorili’ i stranim kupcima.
Kako HPB potiče povećanje svijesti građana o financijskoj pismenosti i koja je razina znanja Hrvata u odnosu na ostatak građana Europske unije?
Financijska pismenost dobiva sve veći medijski prostor te se sve više građana i poduzetnika zanima za nju. Moramo biti svjesni da nam adekvatan stupanj financijske pismenosti donosi prednost u poslovanju, kao i donošenje odgovornih poslovnih odluka.
Ova tema iznimno nam je važna u HPB-u jer posebno vodimo brigu o financijskoj pismenosti svih dobnih skupina građana Republike Hrvatske. Vrlo aktivno sudjelujemo u svim programima koji nas uključuju u lokalnu zajednicu – od djece, studenata, radno aktivnog stanovništva pa sve do umirovljenika za koje organiziramo prezentacije i radionice na temu financijske pismenosti. Naši zaposlenici redovito su prisutni u školama, vrtićima i javnim ustanovama gdje građanima, neovisno o tome jesu li naši klijenti ili ne, pružamo temeljna znanja iz područja financija koja im mogu biti od velikog značaja za vođenje osobnih financija. Kako bi društvo u kojem živimo funkcioniralo te postavljalo ispravne temelje u smislu informiranosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka, banke trebaju u tome imati vodeću ulogu, a HPB tu odgovornost svakako prihvaća i vodi brigu.
Tijekom 2022. godine HPB je pripojio u svoju strukturu Novu hrvatsku banku. Što je prethodilo toj odluci i koliko su građani i mali i srednji poduzetnici imali izravne koristi od tog spajanja?
Vratio bih se još par godina unazad te bih podsjetio da smo 2019. godine pripojili i Jadransku banku. Upravo to pripajanje bilo je pokazatelj da u Banci imamo znanja i kapaciteta percipirati prilike za anorganski rast i jačanje naše pozicije na tržištu. Prva takva prilika došla je pripajanjem Nove hrvatske banke. Mi smo postali još jači, po veličini smo se pomaknuli na ljestvici svih banaka, a klijenti te Banke, koji su danas naši klijenti, dobili su dodatnu sigurnost svog poslovanja s Bankom. Vjerujem da se možete sjetiti početka 2022. godine i njihove neizvjesnosti i straha za depozite koje su držali u tadašnjoj Sber banci. Vjerujem da je upravo činjenica da sada posluju s hrvatskom bankom u tom trenutku za njih bila osnovna prednost. S druge, pak, strane uvjeren sam da u suradnji s nama prepoznaju i druge benefite koje im nudimo u ponudi naših proizvoda i usluga.
Rezultati i postignuća HPB-a svrstali su Banku među prvih pet u Hrvatskoj. Što HPB izdvaja na tržištu u odnosu na konkurenciju i koji su Vaši najveći aduti kad je u pitanju poslovanje prema privatnim i pravnim subjektima?
U odnosu na bilo koju drugu banku u stranom vlasništvu izdvaja nas naša misija – stvaramo uvjete za bolji život u Republici Hrvatskoj. U tom smislu i sve poslovne odluke koje donosimo, a tiču se financijske stabilnosti institucije, imovine građana i poslovnih subjekata, uvijek su u skladu s ciljevima Vlade RH i kreiranjem boljih uvjeta za život – od povoljnog financiranja kupnje nekretnine do iznimno povoljnih kamatnih stopa na štednju građana. Za razliku od konkurenata, u HPB-u su oročeni depoziti rasli za 6,8 posto, a HPB Super štednja 2, kao jedan od najatraktivnijih štednih proizvoda na bankarskom tržištu, dosegnula je u prvom polugodištu volumen od 350 milijuna eura uz gotovo 12 tisuća novih ugovora. HPB je dobitnica Best Buy Award medalje za štedne proizvode u kategoriji Banka koja nudi najbolji omjer cijene i kvalitete na hrvatskom tržištu, a svojom ponudom štednje u 2024. nastavlja provoditi strategiju stvaranja dugoročne suradnje s postojećim i novim klijentima. Najveću razliku čini upravo misija i strategija kojom podržavamo dobrobit građana Republike Hrvatske.
Dodatno bih istaknuo da nas izdvaja najveća poslovna mreža kojom, osim u poslovnicama Banke, naše usluge klijenti mogu dobiti u poslovnicama Hrvatske pošte, što predstavlja ukupno više od 1000 lokacija u Republici Hrvatskoj na kojima smo dostupni. To je ukupno 10 puta više od bilo koje druge konkurentne banke na ovom području. U poslovnicama Hrvatske pošte dostupne su naše usluge kako za fizičke klijente tako i za pravne osobe. To znači da stanovnici Republike Hrvatske koji žive u manjim udaljenijim mjestima ne moraju putovati do većih gradova, već mogu sve osnovne bankarske usluge obaviti u svom okruženju.
Zbog velikog broja Hrvata koji žive u BiH je li Vam zanimljivo i to tržište?
S obzirom na broj Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji su se trajno preselili u RH i na njihovu povezanost s obitelji koja živi u BiH, razumljivo je da je tržište isprepleteno i predstavlja interes mnogim pravnim osobama pa tako i bankarskoj industriji. U tom kontekstu smo uvijek sugovornik na tu temu te su naše analize usmjerene na zadovoljavanje financijskih potreba Hrvata iz BiH.
Financijski podržavate brojne kulturne i društveno odgovorne projekte, a neke od njih realizirali ste u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika, poput programa Kulturno-vjerska baština Hrvata Bosne i Hercegovine. U čemu je po Vama najveći značaj tog programa?
Najveći značaj je u komunikaciji s Hrvatima BiH i razumijevanje potreba koje imaju kako bi se zatim lakše mogla razvijati rješenja iz područja financijske industrije. Posebno sam zahvalan Hrvatskoj matici iseljenika, ravnatelju Miji Mariću i njegovu timu, koji nam redovito omogućava sudjelovanje, otvara komunikacijske kanale te potiče zajedništvo i suradnju u očuvanju baštine, odnosno svega što predstavlja hrvatski identitet.
Kako vidite buduću suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika i na kojim projektima?
Hrvatska matica iseljenika za HPB predstavlja temeljnu poveznicu s Hrvatima u cijelom svijetu, što je ujedno i dio naše misije. Uz podržavanje očuvanja baštine i hrvatskoga identiteta, naša je želja i cilj biti prisutni u financijskom životu iseljenih Hrvata. Neovisno o tome koje su im potrebe, želimo omogućiti lakši povratak u domovinu, a ujedno biti i dio njihova bankarskog poslovanja u svakodnevnom životu.
Hrvatska po udjelu doznaka iz inozemstva u BDP-u zauzima prvo mjesto u Europskoj uniji. Lani je tako na račune Hrvata iz inozemstva, prema podacima HNB-a, uplaćeno čak pet milijardi i 700 milijuna eura, što u odnosu na ranije razdoblje bilježi rast od 20 posto i iznosi vrlo visokih 7,1 posto u nacionalnom BDP-u. S obzirom na to da je HPB lider u digitalizaciji poslovanja i pri tome ste čak i fizički najdostupniji jer imate urede u većini malih sredina u RH – primjećujete li pojačani interes Hrvata iz inozemstva za poslovanje s HPB-om?
Naši podaci podupiru trendove tržišta koje ste istaknuli u svom pitanju. I mi bilježimo trendove porasta priljeva iz inozemstva za fizičke osobe koji iz godine u godinu rastu. Prema projekcijama za tekuću godinu, očekivani rast u odnosu na 2023. godinu iznosi 14% u volumenu dok prosječni iznos transakcije kod priljeva iz inozemstva bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 11%. Interes Hrvata iz inozemstva za rad s nama podijelio bih u dvije kategorije. Prvu čine klijenti koji svojim obiteljima šalju novčanu pomoć iz inozemstva, a koje smo obuhvatili u statistici koju smo ranije prokomentirali, dok drugu čine klijenti koji su neko vrijeme radili u inozemstvu i planiraju svoj povratak te nam se zbog toga javljaju sa željom da kod nas realiziraju stambeni kredit.
Kad smo kod poslovanja s hrvatskom dijasporom, Bosna i Hercegovina također ima visok udio iseljeničkih doznaka u BDP-u, koji iznosi čak 10,6 posto. Što HPB u tom smislu može ponuditi iseljenim Hrvatima iz BiH, koji nastanjuju treće zemlje Europske unije gdje su zaposleni desetljećima?
Ono što svakako primjećujemo je radna snaga koja dolazi u Hrvatsku dijelom sezonski, dijelom trajno. Ti klijenti otvaraju tekuće račune za primanje kod nas te dio njih u Banci drži svoje depozite s obzirom na odlične uvjete koje imamo. Podsjetio bih da smo mi jedina Banka koja je ponudila ozbiljnije kamatne stope na oročenja te je na taj način dala svoj doprinos ublažavanju inflacije. Jedan od primjera kako se HPB izdvaja u odnosu na bilo koju drugu banku je uvođenje financijske usluge otkupa inozemnih čekova koju trenutno jedino mi na području RH imamo u ponudi. Druge banke odmaknule su se od te usluge, međutim HPB kao banka s misijom stvaranja boljih uvjeta za život u RH svakako nastoji ispuniti sve potrebe iseljenih Hrvata sa željom kreiranja dobrog iskustva za iseljene Hrvate i njihova lakšeg povratka u domovinu.
Razgovarala: Jelena Badovinac Dimitrijević Foto: HPB i HMI 