Područje Viškog arhipelaga, na 206. zasjedanju UNESCO-ovog Izvršnog odbora, proglašeno je u Parizu novim geoparkom u Republici Hrvatskoj
Područje Viškog arhipelaga, na 206. zasjedanju UNESCO-ovog Izvršnog odbora, proglašeno je 17. travnja u Parizu novim geoparkom u Republici Hrvatskoj.
Mreža Svjetskih geoparkova UNESCO-a program je koji obuhvaća jedinstvena područja geološke baštine od međunarodnog značaja, a kojemu je cilj zaštita geoloških i ostalih vrijednosti geoparka te upravljanje područjem kroz edukaciju i provođenje aktivnosti u skladu s ciljevima održivog razvoja, a na dobrobit lokalne zajednice. Programom „Svjetski geoparkovi UNESCO-a“ nastoji se podići svijest o georaznolikosti i promovirati najbolje prakse zaštite, obrazovanja i turizma.
Područje Viškog arhipelaga geološki je značajno jer predstavlja zonu Jadranskog mora unutar koje se nalaze najstarije stijene na Jadranu stare 220 miljuna godina, a osim toga jedino je područje na Jadranu na kojemu nalazimo tragove vulkana i dijapira, mase užarene dubinske pra-soli, koja je provalila prema površini uzdižući sedimentne ploče formirane petrifikacijom pijeska i ljuštura organizama. Vrhove tog magmatskog prodora danas čine otoci Jabuka, Brusnik, Biševo te Palagruža, geološki najstariji otok Jadrana koji kao i otok Brusnik, neprekidno raste pod utjecajem tektonske aktivnosti. Na Palagruži je također otkriven i mineral pelagozit, koji je svoje ime dobio prema tome otoku.
Na navedenom području nalazi se i sedam područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode. Otočići Brusnik i Jabuka koji su zaštićeni u kategoriji spomenika prirode (geološkog), zatim Modra špilja, Medvidina špilja i špilja na otoku Ravniku (Zelena špilja) u kategoriji spomenika prirode (geomorfološkog), dok su uvala Stiniva i otok Ravnik zaštićeni u kategoriji značajnog krajobraza.