Za članove svojih obitelji iseljenici su desetljećima bili svojevrsni Djedovi Božićnjaci koji nisu nužno morali doći na Božić. Različita materijalna dobra slana od strane iseljenika u domovinu znatno su dizala standard dijelu obitelji koji je ostao u „starom kraju“. U nekim slučajevima pomoć iseljenika predstavljala je prepreku prema padanju u krajnju bijedu, a često je imala važnu ulogu u modernizaciji seoskih sredina
Za članove svojih obitelji iseljenici su desetljećima bili svojevrsni Djedovi Božićnjaci koji nisu nužno morali doći na Božić. Različita materijalna dobra slana od strane iseljenika u domovinu znatno su dizala standard dijelu obitelji koji je ostao u „starom kraju“. U nekim slučajevima pomoć iseljenika predstavljala je prepreku prema padanju u krajnju bijedu, a često je imala važnu ulogu u modernizaciji seoskih sredina.
Slanje različitih poklona, darova i pomoći u socijalističku Hrvatsku tijekom 50-tih godina bilo je povezano s brojnim administrativnim i carinskim preprekama. Tako je često ova dolazila i putem ilegalnih kanala.
U ovome je dio socijalističkih gospodarstvenika vidjelo svoju šansu. Zašto slati robu iz inozemstva kada je lakše uplatiti određenu količinu strane valute na račun domaćeg poduzeća i ovo će željeni poklon ili pomoć dostaviti na adresu iseljenikove rodbine?
Ovo je našlo svoj odraz i na oglasnim stranicama časopisa „Matica“. Tako je poduzeće „Tunt” iz Sesvetskog Kraljevca nudilo moto – kultivatore, „freze” iseljenicima. Želite olakšati bratu poljoprivredne poslove? Željeno poljoprivredno oruđe možete kupiti i u Jugoslaviji. Bratova kćer se udaje? Poklonili bi joj šivaću mašinu? Samo uplatite novac „Bagatu“ u Zadar.
Stanje prehrane 50-ih godina u bivšoj Jugoslaviji bilo je još daleko od idealnog. Tako su se od beogradskog poduzeća „Jugo – export” mogli naručiti i standardizirani paketi s hranom. Primjere ovih oglasa možete vidjeti u priloženoj galeriji.
Tekst: Marin Knezović
The gallery was not found!