Kolokvij je održan je pod pokroviteljstvom dva sveučilišta: Pantheon-Assas, Paris 2 (Sorbonne) i Sveučilišta Paris-Est-Marne-la-Vallée, te Predstavničkog vijeća ustanova i zajednice Hrvata Francuske (CRICCF-HSKF) i Udruge bivših studenata hrvatskih sveučilišta (AMCA)
Na Sveučilištu Pantheon-Assas, Paris 2, održan je 14. listopada kolokvij „Hrvatska diplomacija od 8. stoljeća do danas. Povratak u povijest i pogled u budućnost“. Održan je pod pokroviteljstvom dva sveučilišta: Pantheon-Assas, Paris 2 (Sorbonne) i Sveučilišta Paris-Est-Marne-la-Vallée, te Predstavničkog vijeća ustanova i zajednice Hrvata Francuske (CRICCF-HSKF) i Udruge bivših studenata hrvatskih sveučilišta (AMCA).
Brojno slušateljstvo, među kojima i nekoliko stranih diplomata, imali su priliku upoznati se kako s poviješću hrvatske državnosti od 8. stoljeća pa do naših dana tako i s poviješću diplomacije i diplomatima koji su je obilježili.
Thierry Mudry, odvjetnik i povjesničar, u uvodnom izlaganju oslikao je razvoj hrvatske diplomacije od kneza Branimira (oko 870. godine) do Branimira Jelića koji je sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća pokušavao svojim kontaktima u SSSR-u, u slučaju okupacije Jugoslavije od strane SSSR-a, stvaranje neovisne Hrvatske uz pomoć SSSR-a.
Diplomat Stjepan Špoljarić oslikao je isusovca Josipa Ruđera Boškovića kao diplomata u službi Dubrovačke Republike, istovremeno ukazujući na specifičnost njene diplomacije i način kako se Republika – zahvaljujući svojoj diplomaciji i svom načinu upravljanja – uspjela održati sve dok je Napoleon nije ukinuo.
Povjesničar Luc Orešković predstavio je diplomatska događanja u vrijeme Luja XIV . koja je dovela do pogibije hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
Vlatko Marić govorio je o franjevcima diplomatima i žrtvama diplomacije. Ukratko, opisao je kako su franjevci već od samog početka bili upućivani kao diplomati u Mongoliju i Kinu. Oslikao je Ivana de Plan Carpin et Guillaume de Rubroucka, iz 13.stoljeća. Zatim je istaknuo da je iz hrvatskih prostora ili prostora vezanih uz njih bilo više od četrdesetak franjevaca koji su igrali uloge diplomata. Kao primjer jednog od uspješnog diplomata u europskom, ali u kontekstu hrvatskog prostora, ukratko je opisan fra Jurja Dragišića, te diplomatska aktivnost franjevaca Bosne Srebrene između 1776. i 1878., kako ih opisuje kroničar fra Jako Baltić.
Miro Kovač, bivši ministar i zastupnik u Saboru, govorio je o tome kako se tretiralo Hrvatsko pitanje u međunarodnim odnosima između 1914. i 1929. godine. Podsjetio je na poteškoće koje su onemogućile da Hrvatska i Hrvati dobiju samostalnost i slobodu jer su kao dio Austro-Ugarske smatrani gubitnicima u ratu.
Nakon prvog dijela izlaganja uslijedila je konstruktivna diskusija u okviru okruglog stola. Izlagači su nastojali odgovoriti na postavljena pitanja i ukazati na mnoge nepoznate činjenice kada je u pitanju diplomatsko priznanje Republike Hrvatske.
U poslijepodnevnom dijelu kolokvija Georges–Marie Chenu, prvi francuski veleposlanik u Hrvatskoj, podsjetio je slušateljstvo na to kako su velike sile priznale hrvatsku kao suverenu državu. Iznio je kakvi su bili stavovi velikih sila na početku agresije na Hrvatsku i Sloveniju i kako su se ti stavovi polako mijenjali te kako je došlo do priznanja.
Filip Vučak, hrvatski veleposlanik u Parizu, govorio je o Vatikanu i njegovu odnosu prema hrvatskoj povijesti s naglaskom na njegov odnos u vrijeme agresije na Hrvatsku. U izlaganju je istaknuto da je uloga pape Ivana Pavla II. bila presudna za priznanje.
Iako Vatikan nije bio prvi koji je priznao Hrvatsku, poslije Islanda, bio je među prvima. Njegov moralni autoritet igrao je vrlo važnu ulogu. Hrvatski je narod prepoznao njegovu veliku ulogu, i na tomu je jako zahvalan.
U izlaganju koje je poslao Reneo Lukić sa Sveučilišta Laval prikazan je razvoj odnosa između Hrvatske i Srbije između 1995. i 2000. Boštjan Turk, sa Sveučilišta u Ljubljani, govorio je o odnosima Hrvatske i Slovenije.
Izlagao je i Marc Gjidara sa Sveučilišta Pantheon-Assas, Paris 2., govorio je o problemima regionalizacije u europskom kontekstu. Joseph Krulić sa Sveučilišta Paris-Est-Marne-la-Vallee govorio je o pravnim aspektima priznanja država.
Za vrijeme drugog okruglog stola, naglasak izlaganja bio je bio na kronologiji i uvjetima koji su postavljani pred Hrvatsku i Sloveniju.
U okviru kolokvija o hrvatskoj diplomaciji obilježen je i Svjetski dan kravate. Ilustracije o povijesti kravate, na francuskom jeziku, pripremili su članovi UO AMCA-e u suradnji s Academijom Cravaticom.
Tekst: Vlatko Marić
