Istraživač Zvonimir Navala koji je četvrt stoljeća radio u u Johannesburgu, 2020. godine objavio je opsežnu knjigu Croats in the Anglo-Boer War, South Africa 1899-1902, a nedavno je iz tiska izašlo hrvatsko izdanje ove knjige.
Osim Australije i obiju Amerika, hrvatsko iseljeništvo bilo je krajem 19. stoljeća prisutno i u Južnoj Africi, rečeno je 18. prosinca 2024. na predstavljanju knjige “Hrvati u Burskim ratovima – Južna Afrika 1899. – 1902.” autora Zvonimira Navale u Interpretacijskom centru maritimne baštine DUBoak u Malinskoj. Najviše iseljenika na jugu Afrike bilo je iz Istre, Vinodola i otoka Krka, a otprilike 60 Hrvata poginulo je u ratovima protiv britanske imperije.

Istraživač Zvonimir Navala, koji je četvrt stoljeća radio u Johannesburgu, 2020. godine objavio je opsežnu knjigu Croats in the Anglo-Boer War, South Africa 1899.-1902., a nedavno je iz tiska izašlo hrvatsko izdanje ove knjige u izdanju Naklade Kvarner, sunakladništvu udruge Primorski Hrvat, Gradske knjižnice Crikvenica i Hrvatske matice iseljenika koje je predstavljeno u Malinskoj.

Okupljene u DUBoak-u predstavila je voditeljica riječke podružnice Hrvatske matice iseljenika Renata Garbajs, a o knjizi su govorili Radovan Tadej, Damir Gašparović i Franjo Butorac, dok se video-porukom iz Kalifornije javio autor Zvonimir Navala.
Ova knjiga, rezultat autorovog šestogodišnjeg istraživanja, sada u hrvatskom prijevodu, govori o hrvatskim iseljenicima, pretežno Primorskim Hrvatima, pratiocima konja iz Rijeke, rudarima na dijamantnim i zlatnim poljima, o priznatim uzgajivačima povrća (većinom s Krka), graditeljima i vlasnicima različitih uslužnih djelatnosti, u burskim republikama te o njihovim iseljeničkim sudbinama u Južnoj Africi u vrijeme Burskog rata (1899-1902).
Autor, i sam hrvatski iseljenik, kalifornijski Hrvat, detaljno spašava od zaborava ova povijesna događanja, iseljavanje Hrvata u vrijeme otkrića zlata 1886. i otkrića dijamanata 1867. na područje burskih republike, Free Statea i Transvaal te njihove sudbine, postignuća i značaj, ali i grobove.
Zavala se istraživanjem počeo baviti 2016., da bi knjiga od 400 stranica iz tiska izašla u listopadu ove godine. Ona su obavljena u Južnoj Africi i Hrvatskoj, a imao je pristup potrebnim dokumentima u Beču i Londonu. Iako je središnja tema knjige Burski rat i učešće Hrvata u njemu, u prvom dijelu knjige pisao je o kolonizaciji juga afričkog kontinenta koji počinje 1652. i povijesti emigracije Hrvata u Južnu Afriku do početka rata 1899. U tom periodu je došlo do otkrića nalazišta dijamanata i zlata koja su utjecala na tijek povijesnih događaja u JAR-u. Nakon početka europske kolonizacije juga afričkog kontinenta formirana je Dutch Cape Colony. Britanski Imperij je 1806. silom preuzeo taj nizozemski posjed i od te godine datira British Cape Colony. Sve veći broj emigranata dolazi u sukob s britanskom administracijom i 1835. počinje velika seoba “Great Trek” emigranata u unutrašnjost Afrike. Nakon nje bijeli doseljenici-Buri formiraju dvije nezavisne republike, Transvaal 1852. i Free State 1854. Međutim, dva otkrića mijenjaju scenarij na jugu afričkog kontinenta. Godine 1867. otkriveni su dijamantna nalazišta na granici Free Statea, što je povećalo svjetsku proizvodnju nekoliko puta. Otkriće zlata 1886. na području današnjeg Johannesburga učinilo je Transvaal vodećim proizvođačem zlata na svijetu, nadmašivši dotadašnjeg lidera – Sjedinjene Američke Države. Unatoč drugačijih mišljenja, zlato je najvažniji uzrok rata između Britanskog Imperija i Burskih Republika. U Burskom ratu od 1899. do 1902. Imperij je angažirao 450,000 vojnika protiv 50,000 Bura, današnjih Afrikanera. To je bio najveći britanski imperijalni rat do početka Prvog svjetskog rata.

U taj povijesni okvir “smjestio” je naše Hrvate. Prvi Hrvati emigranti bili su mornari Dutch East India Company koji su se nastanili u Cape Colony i pojedinci koji su dezertirali s brodova u nekoj od južnoafričkih luka. Intenzivnija emigracija iz Hrvatske korelira s otkrićem dijamanata i zlata, tako da sam u prvom dijelu knjige pisao o Hrvatima na dijamantnim i zlatnim poljima. O radu Hrvata na dijamantnim poljima Kimberleyja se malo zna ili gotovo ništa. Prilikom istraživanja otkrio je na jednom napuštenom groblju u Kimberleyju grobove Josipa Sabljića iz okolice Bakra i Tripe Vučinovića iz Boke. Istražujući po arhivima, saznao je što se dogodilo. Godine 1884. bio je veliki štrajk rudara na dijamantnim poljima. U sukobu su stradala obojica, a policija je pucala na štrajkaše. Po njegovu saznanju, Josip Sablić je prvi Hrvat žrtva štrajka u povijesti hrvatskog iseljeništva.
Na zlatnim poljima Johannesburga Hrvati su u većini bili rudari, ali i priznati graditelji i farmeri. Nepoznato je u hrvatskoj historiografiji da su Hrvati imali monopol na proizvodnju povrća u Transvaalu, odnosno u Pretoriji. Otočani s Krka, Brača i Korčule bili su najpoznatiji povrtlari: Milovčić, Kraljić, Sinovčić, Foretić-Kolenda i drugi.
Među ostalim podatcima, iz knjige doznajemo da je iz Rijeke prevezeno 55.000 konja za potrebe imperijalne armije u Južnoj Africi. Na svakih 20 konja na brodu trebao je pratitelj. Oni su dobrim dijelom bili regrutirani u Rijeci, a neki su kao Ivo Marulić iz Baške prešli na bursku stranu i borili se s Burima. Zanimljivo da se skupu obratila rođakinja spomenutog Marulića Bašćanka Antica Marulić.
Folklorna skupina “Primorski Hrvat” uljepšala je ugođaj koreografijom “Rečki tanci”, voditeljice Lane Kostrenčić.
Izvor: Otok Krk; Foto: HMI