U Chicagu preminuo fra Častimir Majić

6 min čitanja

Fra Častimir se neumorno zalagao za slobodu Hrvatske te je djelovao kroz najutjecajnije i najmnogoljudnije hrvatske emigrantske asocijacije 20. stoljeća, i to Ujedinjene Hrvate Amerike i Hrvatsko narodno vijeće. Bio je i aktivni suradnik Hrvatske akademije Amerike

U srijedu, 3. veljače 2016. na blagdan Sv. Blaža, blago je u Gospodinu preminuo fra Častimir (Ivan) Majić u 102. godini života. Bit će ispraćen iz crkve Sv. Jeronima u ponedjeljak, 8. veljače, a pokopan 9. veljače na groblju hrvatskih franjevaca u Chicagu gdje počiva 48. njegove franjevačke braće.
Fra Častimir je rođen 9. siječnja 1914. godine u Vitini, u Hercegovini. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu. Franjevcem je postao u franjevačkom samostanu na Humcu god. 1933. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Mostaru i Rimu. Svećenik je postao 4. lipnja 1939. u Mostaru. Godine 1941. napušta domovinu i odlazi u Njemačku na Sveučilište u Freiburg na studij germanistike. U vrijeme studija pastoralno se brinuo za slovenske i hrvatske iseljenike u više njemačkih gradova. Na spomenutom sveučilištu postigao je dva akademska naslova: doktorat iz filozofije (1946.) i doktorat iz teologije (1951.). Bio je student tada najpoznatijih filozofa i teologa: Martina Heideggera i Hansa Ursa von Balthasara.
Braća franjevci ga šalju u Ameriku. Putovao je 12 dana iz njemačke luke Brehemerhaven na ratnom brodu koji se zvao Bretchford. Na brodu je bilo 1.305 putnika, a svi su imali ne imena nego brojeve. Među njima su bila, kako je fra Častimir često govorio, i trojica Hrvata: Naglić, Maras i fra Častimir. Nakon dolaska u New York putovao je vlakom do Chicaga gdje je stigao na Veliki četvrtak, 22. ožujka 1951. godine. Iste godine kada je stigao u SAD, 1951., imenovan je urednikom lista Danica. Ovaj ugledni list uređivao je 10 godina.
Kao pomoćnik djeluje u hrvatskim župama: Sv. Josipa u St. Louisu (1961.-1963.) i Sv. Ćirila i Metoda u New Yorku (1963.-1967.), a onda kao župnik u župi Srca Isusova u Milwaukeeju (1967.-1979.). Istodobno vrši i službu kustosa Franjevačke kustodije (1973.-1976.). Šest godina obavljao je službu gvardijana samostana Sv. Ante u Chicagu. Ponovno je imenovan urednikom Danice (1978.-1988.). Od 1992. urednik je dvaju vrijednih glasila: ”Hrvatskoga katoličkog glasnika” (1992.-1994.) i ”Hrvatskog kalendara” (1994.-1996.).
Filozof i teolog fra Častimir je ostavio zamjetan trag i u hrvatskom nacionalnom životu američkih Hrvata. Obavljao je dužnost predsjednika Saveza hrvatskih svećenika Amerike i Kanade kroz 11 godina (1979.-1990.) i tajnika istog Saveza kroz 20 godina, te urednika glasila Saveza ”Viniculum Caritatis”. Jedan je od osnivača Hrvatskog entičkog instituta u Chicagu kojeg već više od 40 godina vode Hrvatski franjevci. Fra Častimir je bio i izvršni član ”Katoličke konferencije za etničke probleme Amerike” te je zbog toga ušao u knjigu na engleskom jeziku ”Društveni vođe i znameniti ljudi Amerike”.
Zalagao se neumorno za slobodu Hrvatske te je djelovao kroz najutjecajnije i najmnogoljudnije hrvatske emigrantske asocijacije 20. stoljeća i to Ujedinjene Hrvate Amerike i Hrvatsko narodno vijeće. Bio je član i sabornik Hrvatskog narodnog vijeća od osnutka, 1974. godine. Bio je aktivni suradnik Hrvatske akademije Amerike. Fra Častimir je jedan od urednika knjige ”O 50-obljetnici Hrvatske franjevačke kustodije Sv. Obitelji” (Chicago, 1976.). Pisac je svoje knjige sjećanja na godine iseljeništva ”Životne uspomene prošlosti” (1999.), te sjećanje na 66 poginulih franjevaca u knjizi ”U nebo zagledani” (2011). Većina njih bili su doktori znanosti, fra Častimirovi profesori. Ovom knjigom fra Častimir je postao i najstariji autor jedne knjige u našim zajednicama.
Proslavio je svoju stogodišnjicu 9. siječnja 2014. Čestitke su mu uputili papa Franjo, hrvatski kardinal Josip Bozanić, kardinal Chicaga Francis George, General Franjevačkog reda, Fr. Michael Perry, provincijal fra Miljenko Šteko i drugi. Posebne čestitke uputio je gradonačelnik Chicaga Rahm Emanuel koji je izdao posebnu proklamaciju proglasivši 9. siječnja danom Fr. Majića za grad Chicago. Prema izvješću generala franjevaca, Michaela Perryja bio je jedan od samo petnaest franjevaca u cijelom svijetu koji se nalazio u toj visokoj životnoj dobi. Njegova intelektualna aktivnost kroz desetljeća ostala je dosljedna, memorija istančana i um oštar. Fra Častimir bijaše i ostaje jedinstvena osobnost hrvatskog franjevačkog svijeta.
Dugi hod desetljećima i kontinentima, pun iskustava zapisanih i ispričanih, podataka enciklopedijskih i imena nikada zaboravljenih, satkanih svi u jedno ime: fra Častimir!
Do svojih posljednjih dana zanimao se za stanje u domovini. Redovito je pratio vijesti. Isto tako redovito je odlazio glasovati u Generalni konzulat RH u Chicagu. Zadnji put je išao u Konzulat kada je bilo glasovanje za predsjednika Hrvatske.
Nakon 37,280 dana (102 godine i 25 dana) fra Častimir je tiho otišao Gospodinu. Bit će pokopan 9. veljače na groblju hrvatskih franjevaca u Chicagu.
(www.laudato.hr)

Tekst: Fra Jozo Grbeš

Podijeli ovaj članak
Skip to content