Općina Klimpuh i Tamburica Klimpuh su utemeljitelju i dugogodišnjem voditelju Tamburice Klimpuh Feriju Sučiću na njegov 100. rođendan podigli spomen-ploču na Crkvenom trgu Klimpuha. Ploču su svečano otkrili poslije mise u klimpuškoj crkvi
Općina Klimpuh i Tamburica Klimpuh su utemeljitelju i dugogodišnjem voditelju Tamburice Klimpuh Feriju Sučiću na njegov 100. rođendan podigli spomen-ploču na Crkvenom trgu Klimpuha. Ploču su svečano otkrili u nedjelju, 30. rujna poslije mise u čast Sučićeva rođendana u klimpuškoj crkvi.
Feri Sučić rodio se 30. rujna 1918. u Velikom Borištofu. Odrastao je kod svojih bake i djeda budući oca, koji je umro na talijanskom bojištu, nikada nije upoznao. Majka se preudala, a Feri je dobio polubrata Vilija. Seoski župnik Velikoga Borištofa, Martin Meršić stariji, ponudio je njegovima da se Feri školuje za svećenik. Planove je pokvarila dječakova bolest. Nakon bolesti ruka mu je bila smanjeno pokretna, ali nije morao u vojsku. Potom je došao majci u Beč. Postao je pismoslikar, ada slikar a u slobodno vrijeme u Berlitz-školi pohađao srpskohrvatski tečaj. U Hrvatsko društvo ga je po prvi put odvela majka. U Beču uči svirati tamburu kod profesora Klema Viskovića. Visković je podučavao i prve gradišćanskohrvatske tamburaše u Pajngrtu. Sučić je nakon rata u okviru Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču utemeljio tamburašku grupu. Za tu grupu našao je različite svirače, sada već pokojnoga predsjednika Hrvatskoga kulturnoga društva Robija Sučića ili bivšega zemaljskoga savjetnika Ivicu Karalla. Feri Sučić je 1947. stupio u službu zemaljske vlade. Na početku je peljao zemaljski ured za tisak iz Beča.
U dogovoru s učiteljem Rudijem Prikosovićem, koji je vodio muški pjevački zbor u Klimpuhu 1957. je utemeljio i sa članovima pjevačkoga zbora Klimpuške tamburaše. Tamburica Klimpuh je svoj prvi nastup imala na Štefanje 1957. u krčmi Ivančić. Grupa je na početku nastupala i s narodnim plesovima, koje je uvježbao poznati hrvatski koreograf Ivan Ivančan. Klimpušci na svojim nastupima u hrvatskim selima nisu samo svirali i pjevali, već i davali kratke igrokaze – mnoge iz pera Ferija Sučića. Sučić je grupu vodio zapravo do svoje smrti 28. veljače 2012. godine.
Godine 1938. Feriju Sučiću pojavila se prva pjesmica u Hrvatski novina. Mnoge pjesme sam je i uglazbio. Njegov bratić Robi Sučić je po Ferijovoj smrti sastavio zbirku Sučićevih pjesama za tisak, ali knjiga nije objavljena. Od 1948. početo je izdavao pjesmarice s naslovom „Zbirke“ -njih osam – koje sadrže bezbroj transkribiranih, prerađenih i vlastitih kompozicija. U svojoj karijeri Sučić je napisao oko 300 pjesama, koje su postale popularne među Hrvatima.
Odmah po Drugom svjetskom ratu Sučić je pomagao Fricu Bintingeru pri sastavljanju novina Naš tjednik. Sučić je kasnije preuzeo uređivanje Tjednika, koji je promijenio ime u Hrvatske novine. Bio je i suradnik Ignaca Horvata u kalendaru Gradišće, dokle nije sam preuzeo njegovo uređivanje. Napisao je za domaće pozornice veliki broj igrokaza. Za hrvatske novine je prepisao 24 romana, uređivao društveni časopis Hrvatskoga kulturnoga društva Glasilo kao i časopis za staro i mlado Naša zora. Napisao je, i uredio, i gradišćanskohrvatska izdanja različitih dječjih knjiga a pomagao je i pri uređivanju mnogih drugih izdanja.
Feri Sučić je za zasluge, koje je stekao kao novinar, kompozitor, pokretač, pjesnik i neumorni kulturni djelatnik primio od Klimpuha, Gradišća i Republike Austrije mnoge nagrade, tako i počasnu titulu profesor, a hrvatska društva su ga nagradila Kulturnom nagradom Gradišćanskih Hrvata. Za 100. rođendan u Klimpuhu je dobio spomenik.
O Feriju Sučiću je prije deset godina izašla opširna monografija koju je uredio Martin Cirković i CD s njegovim najpopularnijim pjesmama. Život Ferija Sučića dokumentira i DVD koga je producirao ORF Gradišće.
(Hrvatska redakcija ORF-a)