Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, prva je profesionalna kulturna ustanova Hrvata u Republici Srbiji. Sjedište Zavoda se nalazi u Subotici. Osnovan je Odlukom Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine i večeras slavi petnaesti rođendan!
Večeras, 11. travnja ove godine, održati će se Svečana akademija u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici s početkom u 19 sati u povodu proslave 15. obljetnice uspješnog djelovanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Svečanost će nazočiti uz, brojne visoke uzvanike iz dviju susjednih zemalja Republike Hrvatske i Republike Srbije, predstavnici Hrvatske matice iseljenika i to zamjenik ravnatelja HMI dr. sc. Ivan Tepeš i rukovoditeljica Službe za obrazovanje, kulturu, znanost i nakladništvo Ivana Dvorneković. Hrvatska matica iseljenika, kao središnja nacionalna kulturna ustanova za suradnju s našim iseljeništvom i hrvatskim manjinskim zajednicama u europskome susjedstvu, surađuje uspješno sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, od njegova osnutka.
Podsjetimo, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata sa sjedištem u Subotici afirmirao se kao susretište kreativaca i ljubitelja raznovrsnih suvremenih kulturnih praksi, čiji je trostruki cilj čuvati, razvijati i promicati hrvatsku kulturnu baštinu i svekoliko umjetničko stvaralaštvo na hrvatskome jeziku u multikulturnom okružju Vojvodine, ostvarivši pri tome – prema našim neposrednim uvidima – osobite zasluge za doprinos dobrosusjedskim odnosima autohtone hrvatske zajednice i većinskoga domicilnog društva s jedne strane, te s druge strane, poboljšavši međunarodnu kulturnu suradnju Republike Srbije i Republike Hrvatske.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, naime, prva je profesionalna kulturna ustanova Hrvata u Republici Srbiji. Sjedište Zavoda se nalazi u Subotici. Osnovan je Odlukom Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine od 10. III. 2008. i Odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća od 29. III. 2008. u svrhu očuvanja i razvitka kulture hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini, te promocije dragulja hrvatske tradicijske kulture i svekolikog suvremenog stvaralaštva hrvatskoga naroda na materinskome jeziku u toj sredini.
Zavod njeguje međunarodnu suradnju u području humanističkih znanosti, kulture i umjetnosti vojvođanskih Hrvata u svrhu poticanja kulturne suradnje hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini sa svojom matičnom zemljom i susjednim zemljama, kao i drugim državama Europske unije i svijeta, i to: razmjenom gostovanja kazališnih i glazbeno scenskih projekata, filma, likovnih izložbi i koncerata folklornih ansambala; razmjenom stručnjaka i umjetnika; razmjenom knjiga, časopisa, CD-ova i drugih publikacija; razmjenom dokumentarnih izložbi; organiziranjem znanstvenih i stručnih simpozija, skupova i seminara u području kulture i umjetnosti.
Razgranatu suradničku mrežu Zavod je ojačao s desetak potpisanih sporazuma s visokoškolskim i znanstvenim institucijama iz Hrvatske i Mađarske. Uz Hrvatsku maticu iseljenika, Zavod ostvaruje izvrsnu suradnju i sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, od osnutka toga središnjeg nacionalnog Urecda.
Rad Zavoda financira se iz proračuna Vojvodine – koja je osnivačka prava i pravo izbora vodstva prenijela na Hrvatsko nacionalno vijeće, a usto Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata osvaja često i natječaje iz područja kulture koji se raspisuju u Republici Hrvatskoj, osiguravajući dodatna sredstva za međudržavnu kulturnu aktivnost.
Zavod s partnerima iz RS i RH realizira na godišnjoj razini oko 30-ak programa s lokalnom zajednicom, potičući kulturološka i etnološka istraživanja, rad na digitalizaciji, provodi uređivanje publikacija, skrbi o likovnosti, glazbeno-scenskim projektima i bogatoj folklornoj sceni. Zavod ima tri zaposlenika i četrdesetak vanjskih suradnika, te razgranatu amatersku mrežu. Prvi ravnatelj bio je Tomislav Žigmanov, dok je aktualna ravnateljica Katarina Čeliković, kojoj svi djelatnici Matice žele puno uspjeha u daljnjem djelovanju Zavoda na čijem je čelu.
Među najznačajnijim postignućima Zavoda možemo izdvojiti oko sedamdeset tiskanih knjiga (pretežito u sunakladi) i tri nosača zvuka, više od šezdeset održanih znanstvenih kolokvija, više desetina organiziranih stručnih skupova, projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini s izgradnjom repozitorija vlastite digitalne zbirke, izradu Kataloga nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Vojvodini, dvadesetak realiziranih znanstvenih istraživanja…
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata razvio je transparentnu valorizaciju knjižne produkcije, tj. novoobjavljene knjižne građe hrvatske manjine u Srbiji kroz natječajnu proceduru i dodjelu četiriju nagrada u području nakladništva: Nagradu Emerik Pavić za najbolju knjigu godine; trijenalne nagrade: A. G. Matoš – za poeziju, Tomo Vereš – za znanost i publicistiku; Iso Velikanović – za prozu…
Zavod od 2009. godine prikuplja staru zavičajnu knjižnu građu, te 2015. osniva zavičajnu knjižnicu „Biblioteca Croatica“, pokrenuvši 2016. razvojni projekt pod nazivom „Digitalizacija hrvatske kulturne baštine u Vojvodini“. Dosad su u Zavodu skenirali i objavili u otvorenom internetskom pristupu mnogobrojne sadržaje na mrežnim stranicama Zavoda (https://www.zkvh.org.rs/digitalizirana-bastina). Trenutačno na internetskom portalu Zavoda mogu se čitati stare knjige zavičajnih pisaca, naslovi stare raritetne periodike od preporodnih Danica do modernih ljetopisa, a dostupan je i raznovrsni notni materijal. Godine 2019. pokrenut je projekt „Topoteka – baština Hrvata u Srbiji“ i to kao prva takva e-platforma na području Republike Srbije s ciljem prikupljanja i prezentiranja starih fotografija i dokumenata.
Od 2010. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata serijski objelodanjuje „Godišnjak za znanstvena istraživanja“. Posrijedi je jedinstvena serijska publikacija u kojoj se objavljuju isključivo znanstvene i stručne studije kojima je glavna tema neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini. U dosad objavljenih trinaest svezaka, na više od 4900 stranica, više od stotinu autora objavilo je 173 znanstvene studije, a prikazane su 154 knjige. Usto, Zavod potpisuje, zajedno s NIU „Hrvatska riječ“ i Časopis za književnost i umjetnost „Nova riječ“, koji je u desetom godištu izlaženja, donoseći bogat poetski sadržaj na oko 3400 stranica. Osim prikazivanja aktualne književne produkcije (poezija, proza i drama), časopis „Nova riječ“ potiče literarno stvaralaštvo napose mladih autora na hrvatskome jeziku.
Zavod je razvio intenzivnu suradnju s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji se rezultat najbolje može procijeniti kroz dosad objavljene četiri etnološke monografije koje zajedno opsežu više od 2000 stranica, uz fascinantan zajednički rad na multimedijskom etnološkom projektu „Živa baština – izložba nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji“.
Zaključno, Zavod je (su)nakladničku djelatnost razgranao, stvorivši više knjižnih nizova ili biblioteka, primjerice Posebna izdanja, Baštinski zapisi, Bibliografije, Zbornici, Nematerijalna kulturna baština, ali i nekoliko biblioteka pod znakovitim naslovom Prinosi (…za povijesna istraživanja, …za istraživanja književne baštine, …za etnografska istraživanja, …za dijalektološka istraživanja, …za istraživanje likovne baštine…). Knjižni nizovi i edicije svjedoče o strateškom planiranju i svijesti kako je potrebno ozbiljno i odgovorno pristupiti temama o kojima se nije pisalo ili o kojima se nedovoljno zna.
Naporima Zavoda, nadalje, potaknute su aktivnosti koje se odnose na svekoliku kulturnu memoriju hrvatske dionice u vojvođanskom kulturnom i društvenom mozaiku i to projektima kao što su „Godina hrvatskih velikana“ i „Godine novog preporoda“, ostvarivši pri tome kreativnu suradnju sa svim značajnim akterima u sferi kulture Hrvata u Vojvodini i cijeloj Srbiji. Zavod se uključuje u programe ostalih hrvatskih udruga i organizacija diljem Vojvodine te razne festivale i manifestacije kao što su „Dani Balinta Vujkova – dani hrvatske knjige i riječi“ koju je početkom 21. stoljeća pokrenula Hrvatska čitaonica, u suradnji s Gradskom knjižnicom Subotica.
Iz opisanog, vidljivo je da se Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata uključio u razne programe digitalnog doba, ponudivši najširoj javnosti u otvorenom internetskom pristupu reprezentativan web portal na ovoj poveznici: http://zkvh.org.rs/index.php/o-zavodu. Uživajte u čitanju! Pridružite se čestitarima!
Tekst: Vesna Kukavica; Foto: Arhiva HMI, ZKVH
