Na inicijativu počasnog konzula Hrvatske u Sloveniji dr. sc. Šime Ivanjka, međunarodni simpozij su organizirali Filozofski fakultet Sveučilišta u Mariboru, Sveučilišna knjižnica Maribor, Muzej narodnog oslobođenja u Mariboru i Hrvatski konzulat u Mariboru
Međunarodni simpozij pod nazivom „Tezenska Dobrava: svibanj – lipanj 1945.“, na kojem su se okupili slovenski i hrvatski povjesničari te raspravljali o tragičnim događanjima u Mariboru odmah po završetku Drugog svjetskog rata, o kojima svjedoči prikriveno grobište u Tezenskoj Dobravi, koje je otkriveno prilikom gradnje autoceste 1999. godine. Procjenjuje se da je u rovu zakopano oko 15.000 zarobljenika, većinom hrvatske narodnosti.
Na inicijativu počasnog konzula Hrvatske u Sloveniji dr. sc. Šime Ivanjka, Simpozij su 3. lipnja organizirali Filozofski fakultet Sveučilišta u Mariboru, Sveučilišna knjižnica Maribor, Muzej narodnog oslobođenja u Mariboru i Hrvatski konzulat u Mariboru. Simpozij je organiziran s ciljem osvjetljavanja spomenutog tragičnog spoja hrvatske i slovenske suvremene povijesti iz različitih perspektiva.
Simpoziju je prisustvovao i gradonačelnik Maribora dr. sc. Andrej Fištravec, a predstavnik Veleposlanstva RH u Ljubljani bio je opunomoćeni ministar Krešimir Mahečić. Nazočnima se prigodnim govorom obratio rektor Mariborskog sveučilišta prof. dr. sc. Igor Tičar, zaželjevši znanstvenicima plodonosnu raspravu o tragičnim zbivanjima prije sedamdeset godina. Uvodni govor je održala i ravnateljica Sveučilišne knjižnice Maribor dr. sc. Zdenka Petermanec, kazavši da je građa njihove knjižnice i arhiva potpuno otvorena za sva povijesna istraživanja žrtava Križnoga puta. Direktorica Muzeja narodne osvoboditve v Mariboru/Muzeja narodnog oslobođenja u Mariboru dr. sc. Aleksandra Berberih Slana istakla je značaj istraživanja povijesnih okolnosti stradanja svih žrtava na kraju Drugog svjetskog rata. Izlaganja su održali znanstvenici: Matija Ferenc, Martina Grahek Ravančić, Jerca Starič Vodušek, Matijaž Klemenčič koji se iscrpno osvrnuo na odjeke proboja u svibnju 1945. na hrvatsku i slovensku dijasporu u Clevelandu, Ohio. U drugoj sesiji izlagali su Rozina Švent, Damijan Guštin, Vida Deželak Barić i Šime Ivanjko, čijom je zaslugom međunarodni simpozij i održan.
Izlaganje znanstvenika na mariborskkom Međunarodnom simpoziju pratile su i predstavnice Hrvatske matice iseljenika i to pravna savjetnica Diana Mašala Perković i voditeljica Odjela za nakladništvo Vesna Kukavica.
Tezenska Dobrava kraj Maribora je toponim vezan uz hrvatske i slovenske žrtve bleiburške tragedije. Početkom svibnja 1945.veći dio hrvatskih oružanih snaga (domobranske i ustaške postrojbe) počele su se povlačiti prema austrijskoj granici u namjeri da se predaju zapadnim savezničkim snagama. Na tome ih je putu pratilo mnoštvo civilnoga stanovništva, koje je bježalo uglavnom iz straha od dolaska partizanskih jedinica. Smjer njihova kretanja bio je Celje, Slovenj Gradec, Dravograd, slovensko-austrijska granica, Bleiburg, gdje su se trebali predati britanskim snagama. Ispred Bleiburga zaustavila ih je britanska vojska, a uskoro potom opkolile su ih postrojbe Jugoslavenske armije. Pregovore s britanskim generalom Patrickom Scottom o predaji vodili su 15. svibnja u dvorcu Thurn-Valsassina general Ivo Herenčić i pukovnik Danijel Crljen, a ishod im je bio predavanje oružja pred Jugoslavenskom armijom. Po navodnom isteku roka za predaju, jugoslavenska vojska otvorila je vatru po hrvatskim opkoljenim vojnicima i civilima. Otpočela je predaja poraženih snaga s područja jugoslavenske države, među kojima su bili hrvatski vojnici, slovenski domobrani, crnogorski i srpski četnici. Prema izvješćima jugoslavenskih jedinica 15. i 16. svibnja kraj Bleiburga predalo se 95 000 vojnika bez civila. Dio zarobljenika pobijen je blizu Dravograda, Maribora i u drugim slovenskim mjestima. O broju poginulih u bleiburškoj tragediji još se i danas daju različite procjene. Pred preživjelima su bili dugi „marševi smrti“, poznati u literaturi kao križni put.
Međunarodni simpozij s osobitim je zanimanjem pratio i mag. art. Marko Mandir, predsjednik Hrvatskog kulturnoga društva u Mariboru, zaželjevši da njegov naraštaj rođen osamdesetih ostvari što plodonosniji suživot naroda koji dijele europske vrijednosti u miru kako u Republici Sloveniji tako i Hrvatskoj.
Tekst: Vesna Kukavica