U Guayaquilu se održao 4. sastanak Hrvata Južne Amerike, koji je započeo registracijom sudionika 26. listopada. Po dosadašnjoj praksi, svake godine organizira ga hrvatska zajednica iz druge države. Sastanci su započeli na inicijativu Franje Kurtovića iz peruanske Lime i Roberta Jakubeka iz bolivijskog grada Santa Cruz de la Sierra. Prvi sastanak bio je u Limi, drugi u Santa Cruzu, a treći u Santiagu de Chile.
Procjenjuje se da u tromiljunskom Guayaquilu živi 1500 od 4000 ekvadorskih Hrvata. Njihovi preci došli su u Ekvador krajem 19. stoljeća mahom iz srednje Dalmacije i okolice Dubrovnika. Nerijetko u Ekvador nisu došli direktno, već iz drugih zemalja Južne Amerike, procijenivši da bi tu bolje živjeli skupljajući sjemenke koštane palme (tagua) koje su tada bile najvažniji ekvadorski izvozni proizvod. Do razvoja kemijske industrije, tagua se koristila za izradu dugmadi. Koristi se i dalje, ali za potrebe europske visoke mode. Danas se od tague izrađuju nakit i suveniri. Stablu treba 15 godina da naraste, a sjemenka se prije obrade na suncu suši 3 mjeseca.
Hrvati su se kasnije okrenuli drugim zanimanjima, poput uzgoja banana, kakaa i ribarstva. Vezani za te poslove, žive u priobalju u gradovima kao što su Guayaquil, Manta, Machala, a uočljivo manje ih živi u glavnom gradu Quitu. Tamo su okupljeni oko Ekvadorskog instituta službenica milosrđa (Ančele) koji djeluje već 33 godine, a osnovale su ga časne sestre Hrvatice. Na čelu Ančela je Klementina Banožić, provincijalna povjerenica u Ekvadoru. U državi postoje još tri misije službenica milosrđa, kao i misija Krist misionar moliti, koju vodi sestra Lenka Čović na području San Francisco de Oyacoto.
Hrvatska zajednica u Guayaquilu vrlo je aktivna i povezana. Postoji hrvatsko društvo Udruga Hrvata Ekvadora, a predsjednik je Luis Aviles Uscocovich čija obitelj je, s majčine strane, podrijetlom iz Mokošice.
Sastanak Hrvata Južne Amerike, 4. po redu, organiziran je u suradnji hrvatske zajednice u Guayaquilu i Veleposlanstva Republike Hrvatske iz Santiaga de Chile, pod čijom nadležnošću spadaju još i Peru, Bolivija i Ekvador.
Manifestacija je započela Tjednom hrvatske kuhinje u hotelu Sheraton, gdje se odvijao cijeli program. U hotelskom restoranu su predstavljena hrvatska jela, a održana je i radionica na kojoj se učilo kuhati. Radionicu je držala Yasmin Saric iz Guayaquila.
Susret je u ime hrvatske zajednice Ekvadora otvorio Tomislav Topic Granados, predsjednik tvrtke Telconet. Skupu se zatim obratila Nives Malenica, veleposlanica RH u Santiagu de Chile. Skupu se obratio i prof.dr.sc. Vladimir Bermanec, akademik i potpredsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj RH. Prezentatorica je bila Lurdes Delgado Pandzic, Ekvadorijanka udana za Hrvata Simona Pandzica, vlasnica plantaže kakaa i pogona za proizvodnju čokolade, te žena godine u svojoj branši. Održana su dva foruma: o gospodarstvu i o obrazovanju.
Na gospodarskom forumu bilo je govora o razvoju trgovačkih odnosa između Hrvata Južne Amerike i hrvatskih tvrtki. O mogućnostima poslovanja s Hrvatskom govorio je Alex Tudor iz Čilea, predsjednik Čileansko-hrvatske gospodarske komore CROCHAM i član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. O iskustvima u Boliviji govorio je Jorge Kuljiš iz grada Santa Cruz de la Sierra, predsjednik tvrtke Sintesis S. A. Na sastanku Hrvata u Guayaquliu govorio je i Josip Hrgetic iz Venezuele, koji u Zagrebu organizira Meeting G2. Drugi dio sastanka odnosio se na kulturni identitet, te približavanje hrvatskog iseljeništva Južne Amerike hrvatskoj kulturi. Na tu temu govorio je Patricio Rodriguez Glasinovic, predsjednik CPEAC (Circulo Profesionales Empresarios Ascendencia Croata), te predstavio buduće projekte Virtualni muzej Čilea i projekt Povijesnog arhiva, koje već neko vrijeme financira Državni ured za Hrvate izvan RH. Branka Bezić Filipović iz Hrvatske matice iseljenika predstavila je aktualni projekt Virtualni muzej iseljeništva Dalmacije i Tečaj hrvatskog jezika koji se putem sistema Webinar organizira iz Splita besplatno za sve polaznike iz Južne Amerike, zahvaljujući financijskoj potpori Splitsko-dalmatinske županije.
O svojim iskustvima govorili su Jobert Jakubek, počasni konzul RH u Santa Cruz de la Sierra u Boliviji i član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, te Yovan Trkovic iz društva Estadio Croata u Santiagu de Chile. Jakubek je predložio postavljanje spomenika iseljenim Hrvatima u Hrvatskoj i po svijetu. Akademik Bermanec je tu ideju rado prihvatio te predložio osnivanje povjerenstva za izradu spomenika. Na temu kulturnog identiteta govorila je Ana Maria Kuljevan Peinovic, počasna konzulica RH u Limi i predstavila projekt na kojemu rade, a odnosi se na skupljanje materijala za pisanje knjige o doseljenicima u Peru. Prezenter ovog foruma bio je Luis Aviles Uscocovich.
Na ovogodišnjem sastanku bili su nazočni, osim iz zemlje domaćina, predstavnici hrvatskih zajednica iz Paragvaja, Čilea, Perua, Bolivije i Venezuele. Ove godine nisu došli, iako najavljeni, Hrvati iz Argentine, od kojih se očekuje da organiziraju sljedeći sastanak.
Glazbeni dio programa bio je podijeljen na dva dijela. Prvi je održan u Teatro Centro de Arte. Bio je vezan uz klasičnu glazbu, u kojemu je pijanist Javor Bračić svirao djela Sorkočevića, Mozarta, Chopina i Kunca. Zatim su nastupile sopranistice Olga i Karolina Šober i bas-bariton Bojan Šober uz klavirsku pratnju Filipa Faka, a predstavili su se djelima europske klasike, ali i onima Zajca, Radića i Kuntarića.
Za zabavni dio programa pobrinuli su se Trio Gušt iz Splita i Tri sulara iz Antofagaste, koji su nastupili i na Gala večeri.
Organiziran je posjet plantaži Victoria, gdje kakao proizvodi obitelj Charlie Garcie. Tada nam se pridružio i Vice Skračić, pomoćnik ministrice Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koji je na gala večeri pročitao pozdravno pismo ministrice Marije Pejčinović- Burić. Veleposlanica RH u Santiagu de Čile, Nives Malenica, oprostila se govorom od hrvatskih zajednica koje su bile pod njenom nadležnošću, jer joj je istekao mandat i odlazi na drugu dužnost.
Sastanak je završio nedjeljnom misom zahvalnicom koju je trebao predvoditi msgr. Drago Balvanović, iz Lime, delegat Hrvatske biskupske konferencije za inozemnu pastvu u Latinskoj Americi. Kako zbog bolesti nije mogao doći, misu je predvodio lokalni svećenik, a pridružila mu se sestra Klementina Banožić, koja je za tu priliku došla iz Quita. Misa je završila nastupom njenih štićenika, koji je pjevali Rajska djevo, kraljice Hrvata, Petra Perice.
Tekst: Branka Bezić Filipović