Kao vrsni poznavatelj hrvatskog jezika Dušan Karpatský je u zasebnim knjigama i antologijama objavio oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca, među kojima se ističu Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Marija Jurić Zagorka, Ranko Marinković, Slobodan Novak, Ivan Aralica, Ivo Brešan, Pavao Pavličić, a na češki je preveo i Bašćansku ploču, Horvatsku domovinu Antuna Mihanovića, Smrt Smail–age Čengića Ivana Mažuranića, kao i brojne pjesnike
Hrvatsko-češko društvo i Katedra za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pozivaju na proslavu 80. rođendana Dušana Karpatskog, istaknutog češkog kroatista, prevoditelja i književnog povjesničara, dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i počasnog člana Hrvatsko-češkog društva, koja će se, u nazočnosti slavljenika, održati u petak, 22. svibnja u 14,00 sati u Vijećnici Filozofskog fakulteta, Ivana Lučića 3 u Zagrebu.
O vezama Dušana Karpatskog s hrvatskom književnošću govorit će prof. dr. sc. Dubravka Sesar, a nazočnima će se obratiti i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i drugih hrvatskih kulturnih institucija.
Tijekom svečanosti Dušanu Karpatskom bit će uručena Nagrada „Marija i Stjepan Radić“ koju mu je dodijelilo Hrvatsko-češko društvo zbog njegovih iznimnih zasluga za razvoj hrvatsko-čeških odnosa u cjelini.
Dušan Karpatský već preko pola stoljeća kao prevoditelj, književni povjesničar i publicist neumorno radi na promicanju hrvatske kulture u Češkoj. Svojim radom potvrdio se kao jedan je od najvećih promicatelja hrvatske književnosti i kulture u svijetu, a ono što ga čini posebnim među češkim intelektualcima njegovo je nevjerojatno opsežno i duboko poznavanje hrvatske kulture, posebno književnosti, i njegov entuzijazam u promicanju kulturne suradnje Hrvatske i Češke. Rodio se 28. veljače 1935. u Trebišovu u Slovačkoj, a na Karlovu sveučilištu u Pragu završio je studij češkog i hrvatskog jezika i književnosti. Od početka 1960-ih bio je urednik u uglednim književnim mjesečnicima, a u dva je navrata djelovao i kao lektor češkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zbog političkih razloga od 1972. do 1981. bilo mu je zabranjeno objavljivanje, a od 1978. do 1989. radio je kao lektor hrvatskog jezika na Jezičnoj školi u Pragu.
Kao vrsni poznavatelj hrvatskog jezika Dušan Karpatský je u zasebnim knjigama i antologijama objavio oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca, među kojima se ističu Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Marija Jurić Zagorka, Ranko Marinković, Slobodan Novak, Ivan Aralica, Ivo Brešan, Pavao Pavličić, a na češki je preveo i Bašćansku ploču, Horvatsku domovinu Antuna Mihanovića, Smrt Smail–age Čengića Ivana Mažuranića, kao i brojne pjesnike.
Dušan Karpatský zaslužan je i za promociju češke kulture u Hrvatskoj svojim tekstovima o povijesti češke i slovačke književnosti te posebno značajnom Croaticom na češkom jeziku, bibliografijom prijevoda hrvatskih pisaca na češki. Karpatský je 2003. u Zagrebu objavio Zlatnu knjigu češkog pjesništva, a hrvatsku kulturu trajno je zadužio 2007. češkom antologijom hrvatskog pjesništva Koráb koralový (Korablja od koralja).
Važno djelo za proučavanje hrvatsko-čeških veza je Mali hrvatsko–češki biografski leksikon, dvojezični leksikografski pregled osoba zaslužnih za održavanje češko–hrvatskih kulturnih veza iz 2002., kao i antologijska zbirka hrvatskih pjesama o moru Má duše je moře. Poezie charvátského Jadranu (Duša mi je more, 2001.).
Značajni pothvat Dušana Karpatskog je izdavanje sabranih djela Miroslava Krleže u sedam knjiga koje je dovršeno 2013. S timom prevoditelja Karpatský je na češki preveo najvažnije Krležine romane, drame te pjesnička i memoarska djela. Uz podatke iz Krležine biografije objavio je i kompletnu bibliografiju češke krležijane.
Za svoj rad u Hrvatskoj je dobio nekoliko priznanja – od 1990 dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 2008. bio je prvi dobitnik Nagrade Matice hrvatske „Ljudevit Jonke“ za iznimna postignuća u promicanju hrvatskog jezika i književnosti u svijetu. Dobitnik je i Nagrade „Julije Benešić“ Društva hrvatskih književnika 1990., 2001. je dobio Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a 2002. Ininu nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu, na prijedlog Hrvatsko-češkog društva koje ga je 2012. izabralo svojim počasnim članom. Povodom 80. rođendana Hrvatsko-češko društvo u veljači 2015. dodijelilo mu je Nagradu „Marija i Stjepan Radić“ zbog njegovih iznimnih zasluga za razvoj hrvatsko-čeških odnosa u cjelini. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca izabralo ga je 1998. svojim počasnim članom.
Još od studentskih dana Dušan Karpatský u neprekidnom je kontaktu s hrvatskom književnom i kulturnom sredinom, a tijekom Domovinskog rata svojim je angažmanom kao intelektualac i humanist u Češkoj širio istinu o stradanju Hrvatske i BiH u srpskoj agresiji.
Tekst: Marijan Lipovac