Župnik don Mato Palić pozdravio je u crkvi hrvatsko izaslanstvo, a cijelo je mjesto pred crkvom otpjevalo hrvatsku himnu. U župnoj crkvi okupilo se staro i mlado, ali da se nije bližio blagdan Male Gospe velika crkva Sv. Nikole s 12 redova širokih klupa jedva da bi bila puna jer je u mjestu ostalo još 195 Hrvata
Župnik don Mato Palić pozdravio je u crkvi hrvatsko izaslanstvo, a cijelo je mjesto pred crkvom otpjevalo hrvatsku himnu, ali unatoč srdačnu dočeku prisutni nisu prikrivali siromaštvo i očito odumiranje mjesta.
U župnoj crkvi Sv. Nikole okupilo se i staro i mlado, ali da se ne bliži blagdan Male Gospe pa su mnogi Janjevci došli iz Zagreba, velika crkva Sv. Nikole s 12 redova širokih klupa jedva da bi bila puna jer je u mjestu ostalo još 195 Hrvata. “Baš prošli tjedan otišla je jedna šesteročlana obitelj, kako bi im djeca drugdje počela novu školsku godinu”, objašnjava Josip ‘Jozef’ Glasnović, također dugogodišnji zagrebački Janjevac. Svi preostali janjevački Hrvati imaju rodbinu u Hrvatskoj, kaže Glasnović, uglavnom u zagrebačkoj Dubravi i u Kistanju u Dalmatinskoj zagori, kamo su mnogi doselili tijekom rata u Hrvatskoj.
Župa Janjevo prvi se put spominje 1303., o čemu svjedoči i slika u crkvi, a Glasnović priča kako su 2003. svečano proslavili sedamstotu godišnjicu. Do 1973. župnik je u Janjevu bio don Anto Baković koji je sagradio i župni dvor, uz crkvu danas jednu od rijetkih održavanih zgrada.
Mjesto koje svadbu već godinama ne pamti, zadnjih je godina doživjelo više posjeta hrvatskih dužnosnika. Prije Josipovića “bio je (bivši predsjednik Stjepan) Mesić, bila je (bivša predsjednica vlade Jadranka) Kosor, ali ništa se ne mijenja”, kaže Glasnović koji kaže kako bi “možda najbolje bilo da se i preostali janjevački Hrvati u ‘nekoliko autobusa’ presele u Hrvatsku gdje bi im bilo bolje, jer ovdje im nema budućnosti”.
Prije 1991. ondje je živjelo gotovo devet tisuća Hrvata. Mladi su se za rata bojali nasilne mobilizacije i odlazili, a masovnom odlasku pridonio je, kaže ravnatelj janjevske osnovne škole, dolazak srpskog radikala Vojislava Šešelja koji je Janjevce pitao što čekaju, zašto ne odlaze.
Iako je od glavnoga kosovskoga grada udaljeno tek petnaestak kilometara, u Janjevo se uskom i lošom cestom putuje gotovo cijeli sat. Mjesto oronulih kućica u kojima, kažu mještani, gotovo svakodnevno nestaje struje, u oštru je kontrastu s Prištinom prepunom dizalica i novogradnji. Pedeset posto svih stanovnika Kosova mlađe je od 25 godina, na prištinskome korzu teško je uočiti odraslu osobu, a u Janjevu gotovo i nema djece.
U janjevskoj osnovnoj školi što nosi ime albanskoga povjesničara rođenog u Janjevu, Shtjefena Gjecovija, školuju se zajedno Hrvati, Albanci i Romi, kaže ravnatelj škole. Dugogodišnja učiteljica, janjevačka Hrvatica s 40 godina staža objašnjava kako je nastava i dalje na srpskom, ali se uskoro očekuje modificiranje srpskog programa za hrvatsku djecu.
Josipović je Janjevo posjetio u petak, 6. rujna zajedno s kosovskom predsjednicom Atifete Jahjagom koja je na sastanku s hrvatskim predsjednikom u Prištini obećala da će se truditi da kosovski Hrvati dobiju status ustavom priznate manjine sa zajamčenim mjestom u parlamentu. Josipović kaže kako je o tome razgovarao i s premijerom Hashimom Thacijem i predsjednikom skupštine Jakubom Krasniqijem.
Hrvatski će predsjednik na kraju posjeta Kosovu u subotu posjetiti srpski manastir Dečane, kao i hrvatski kontingent u sastavu međunarodnih snaga KFOR-a.
(Hina)