Projekt se može pronaći na službenoj mrežnoj stranici Hrvatskog paviljona ili posjetiti njegovu fizičku lokaciju na adresi Via Garibaldi 1513 u Castellu, gdje je moguće saznati informacije u stvarnom vremenu, uključujući izvor vijesti koji se koristio prilikom analize te tako dobivene lokacije izvedbe za taj dan
U petak, 22. travnja održat će se otvorenje hrvatskog umjetničkog paviljona na Venecijanskom bijenalu – 59. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti na kojem nas ove godine predstavlja umjetnik Tomo Savić-Gecan s radom Bez naziva (Hrvatski paviljon) izbornice i kustosice Elene Filipovic.
Nove stope virusnih infekcija, navodne izborne manipulacije, razvod člana obitelji Kardashian, ekološke katastrofe, jačanje kriptovaluta, ruska agresija na Ukrajinu, još jedan skandal političke korupcije: vijestima se ne može pobjeći. Globalno umreženi tokovi informacija prodiru u gotovo svaki aspekt naše svakodnevice. Istodobno sve veći broj tehnoloških sustava učinkovito jamči javno zatrpavanje objektivnih činjenica pod lavinom glasina, emocija i osobnih uvjerenja, dok se naš odnos prema njima stalno prati i minira, predviđa i modificira. U kontekstu takvog sveopćeg stanja Bez naziva (Hrvatski paviljon) Tome Savića-Gecana umjetničko je djelo zamišljeno u doba „postistine“ i za nju.
U praktičnom smislu projekt funkcionira tako da umjetna inteligencija svakodnevno analizira tekstualne informacije dobivene iz glavnih vijesti objavljenih u nasumično odabranom medijskom servisu (Arab News, Corriere della Sera, El Tiempo, Le Monde, The Bangkok Post, The Namibian, The New York Times itd.). Umjetna inteligencija programirana je za prepoznavanje i svrstavanje zadanog fonda tema: od klimatskih promjena, migracija i kriptovaluta do vojnog djelovanja, povreda ljudskih prava itd. Tako nastaje skup algoritamski izvedenih uputa namijenjenih grupi petero izvođača kojima će biti zadano vrijeme početka, trajanje, točna lokacija u Veneciji i koreografski detalji svake od izvedbi čiji će broj varirati ovisno o danu. Mrežne koordinate podataka dobivenih iz medija određuju u koji će se od nacionalnih paviljona unutar i izvan Giardina izvođači infiltrirati u danom trenutku. Osim toga, one određuju i u kakvoj formaciji izvođači ulaze ili izlaze iz prostora, koje minimalne pokrete izvode, a čak je propisano i o čemu trebaju razmišljati tijekom izvođenja. Te se upute mijenjaju ovisno o vijestima svakog dana tijekom sedam mjeseci trajanja Bijenala.
Projekt se može pronaći na službenoj mrežnoj stranici Hrvatskog paviljona www.croatianpavilion2022.com ili posjetiti njegovu fizičku lokaciju na adresi Via Garibaldi 1513 u Castellu, gdje je moguće saznati informacije u stvarnom vremenu, uključujući izvor vijesti koji se koristio prilikom analize te tako dobivene lokacije izvedbe za taj dan.
Umjetnikova odluka da kao polazišnu točku koristi vijesti nije slučajna: doživljaj javno izvedenog umjetničkog djela bit će odraz trenutnih događaja u svijetu kao i samoga izvjestitelja te njegova načina izvještavanja. No bez obzira na konkretnu temu kojom se projekt bavi (kretanjem američkih vojnih trupa, novom zdravstvenom krizom, ruskim hakerskim skandalom), umjetnik prvenstveno istražuje kako se informiramo o svojoj sadašnjosti te kako nas doslovce formiraju priče koje nam se prodaju. Mediji određuju svaki aspekt rada Bez naziva (Hrvatski paviljon). Baš kao što se životi pretvaraju u podatke u „stvarnom svijetu“, stvarajući nove oblike društvene kontrole, tako i ovo umjetničko djelo pretvara vijesti u direktive, oponašajući mehanizme kojima tehnologija podmuklo promiče ono što nazivamo „nadzornim kapitalizmom“. U tom kontekstu projekt Tome Savića-Gecana poražavajuće je aktualan i ukazuje na naš složen odnos s medijima, kontrolom i moći u digitalnom dobu.
Organizaciju i produkciju projekta potpisuje udruga KONTEJNER (Olga Majcen Linn i Tereza Teklić), a Diego Carpentiero je producent paviljona u Veneciji. Irma Omerzo je voditeljica koreografije, Tomislav Pokrajčić je voditelj tehničke produkcije koju su realizirali Jan Šnajder, Ana Barić i Sara Bakić iz TakeLab-a s Fakulteta elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projekt su podržali fondacija Mondriaan Fonds, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Turistička zajednica grada Zagreba, Mato Perić i Kolekcija Perić, kao i rezidencija fondacije Art Explora u Parizu. (culturenet.hr)