U Mannheimu je ustrojio studij slavistike i znanstveni studij kroatistike za stjecanje magisterija znanosti. Surađivao je kao aktivni član društva bivših studenata hrvatski sveučilišta AMAC-D u Frankfurtu i bio dopisni član HAZU i Kraljevske akademije umjetnosti i znanosti u Göteborgu. Jedan je od autora i redaktor velikoga Njemačko-hrvatskoga univerzalnog rječnika (2005)
Ove je godine, 25. ožujka, u 92. godini života, preminuo prof. dr. Josip Matešić, sveuč. profesor emeritus, slavist. Matešić je rođen 4. rujna 1927. godine u Kaptolu nedaleko od Slavonske Požege. Osnovnu je školu pohađao u Kaptolu, a Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomira VIII. grupu (za narodni jezik i književnost), ruski i njemački jezik. Od 1954. do 1956. godine (s prekidima zbog odlaska u inozemstvo) radi kao asistent na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Od 1957. do 1959. kao stipendist studira slavistiku, istočnoeuropsku povijest i germanistiku na sveučilištima u Münsteru i Erlangenu kod prof. Lettenbauera, prof. Burgera, prof. Triera, prof. Rimscha. Godine 1959. je na Filozofskom fakultetu u Erlangenu obranio disertaciju pod naslovom „Die Erlanger Liederhandschrift – Sprachliche Untersuchung“. Potom se vraća u Zagreb gdje nastavlja raditi kao asistent, a 1962. postaje docent. Godine 1963. radi kao lektor za južnoslavenske jezike i književnosti u Institutu za slavistiku Sveučilišta u Gießenu, a 1968. kao asistent u Slavenskom seminaru Sveučilišta u Fribourgu u Švicarskoj. Tamo i habilitira s temom Der Wortakzent in der serbokroatischen Schrift- sprache. U ljetnom semestru 1969. radi u Seminaru za slavensku filologiju Sveučilišta u Göttingenu u zvanju izvanrednog profesora, a već u zimskom semestru akademske godine 1969/1970. postaje redoviti profesor i direktor Slavenskog seminara Sveučilišta u Mannheimu.
Dolaskom u Mannheim uveo je i ustrojio studij slavistike i znanstveni studij kroatistike za stjecanje magisterija znanosti. Više je puta obnašao dužnost dekana i prodekana svojega fakulteta, a bio je član različitih međunarodnih znanstvenih institucija te dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Kraljevske akademije umjetnosti i znanosti u Göteborgu (The Royal Society and Scientes Göteborg, Švedska).
Istraživao je govore u Požeškoj dolini, jezičnu interferenciju čeških i slovačkih doseljenika u Slavoniji, jezikoslovne poglede predstavnika reformacije i protureformacije južnih Slavena, utjecaj “panslavizma” na jezik i književnost slavenskih naroda te posebice frazeologiju slavenskih jezika s teorijskoga, dijakronijskoga, sinkronijskoga, arealnoga, poredbenoga i komunikativnoga aspekta, pitanja iz područja južnoslavenskih književnosti (bugarske, hrvatske, slovenske, srpske) i ruske književnosti (M. J. Ljermontov, I. S. Turgenjev, L. N. Tolstoj, A. P. Čehov, I. E. Babelj) i njezina utjecaja na hrvatsku književnost. Svoja znanstvena dostignuća je objavljivao u hrvatskim i međunarodnim časopisima.
gdje se javio tekstom O mogućnosti studiranja kroatistike, Glasnik društva AMAC-D, broj 1, Frankfurt/M. 1993. str. 20. o temi koja je ostala aktualna do danas.
Objavljuje i brojne znanstvene članke na različite frazeološke teme: frazeološka sinonimija i varijantnost, poredbeni frazemi, stil frazema, komunikacijska funkcija frazema, s različitih aspekata uspoređuje hrvatsku frazeologiju s frazeologijom drugih slavenskih (uglavnom ruskoga) i neslavenskih (najviše njemačkoga) jezika, bavi se frazemima u književnim djelima. Značajan je i leksikografski rad Josipa Matešića. Sastavio je prvi i zasad jedini odostražnji rječnik hrvatskoga jezika (1965–1967), a jedan je od autora i redaktor velikoga Njemačko-hrvatskoga univerzalnog rječnika (2005).
Njemačko-Hrvatski univerzalni rječnik, prvi takve vrste u hrvatskoj leksikografiji, sadržava više od 120 000 natuknica i više od pola milijuna (500.000) prevedenih primjera kojima se objašnjavaju značenja riječi, izričaja, termina, frazema, poslovica.
Profesor Matešić preminuo je u godini u kojoj obilježavamo 500. godišnjicu rođenja Matije Vlačića Iliraka i dobra je to prillka da se spomene prva međunarodna konferencija o Matiji Vlačiću Iliriku u Njemačka koju je prof. Matešić organizirao uz pomoć Društva za jugoistočnu Europu/SÜDOSTEUROPA-GESELLSCHAFT.
Tekst: Ivica Košak
Opširnije https://hrvatskiglas-berlin.eu/?p=199736