Recenzentica knjige Marija Znika ocjenjuje kako je Samardžijina znanstvena monografija bogato vrelo za upoznavanje s teorijom leksikografskoga rada i s poviješću i sadašnjošću leksikografske produkcije u nas
Monografiju akademika Marka Samardžije “Hrvatska leksikografija – Od početaka do kraja XX. stoljeća”, s pridodanim tekstom Hrvatska enciklopedika u XX. stoljeću Ljubice Josić, objavila je Matica hrvatska http://www.matica.hr.
Recenzentica knjige Marija Znika ocjenjuje kako je Samardžijina znanstvena monografija bogato vrelo za upoznavanje s teorijom leksikografskoga rada i s poviješću i sadašnjošću leksikografske produkcije u nas.
Autor monografije akademik Samardžija u predgovoru podsjeća da su Gutenbergov izum te humanizam i renesansa izravno potaknuli razvoj leksikografije. Hrvati su Gutenberga razmjerno brzo i uspješno prihvatili, a to svjedoči čak devet inkunabula objavljenih između 1483. i 1495., naglasio je. Podsjeća da se od kraja XVI. stoljeća tiskaju prva djela hrvatske leksikografije, a riječ “enciklopedija”, u značenju blisku današnjemu, prvi je uporabio hrvatski humanist i polihistor Pavao Skalić (1534. – 1575.) u svome djelu “Znalac enciklopedije ili kruga svetih i svjetovnih disciplina”, objavljenu 1559. u Baselu.
Hrvatski leksikografi duže od pet stoljeća ulagali su golemi trud u sastavljanje i izdavanje djela koja su pridonijela postupnu napretku hrvatske leksikografije kao umijeća sastavljanja rječnika i rječničkoga opisa hrvatskoga leksika, istaknuo je akademik.
Unatoč tomu što se prva tisuća hrvatskih riječi našla u neobjavljenu rječniku, pravi se početci hrvatske leksikografije vežu za XVI. stoljeće na čijem je izmaku Faust Vrančić Šibenčanin objavio svoj rječnik pet najuglednijih europskih jezika.
Sljedeća dva i pol stoljeća ispunjena su leksikografskim radom niza hrvatskih autora na višejezičnim i dvojezičnim rječnicima kao što su – Bartol Kašić, Jakov Mikalja, Juraj Habdelić, Ivan Belostenec, Aredlio della Bella, Franjo Sušnik i Andrija Jambrešić, Joakim Stulli, Ivan Mažuranić i Jakov Užarević i Bogoslav Šulek, prije nego li su u JAZU počele pripreme za izradbu prvoga jednojezičnog povijesnog rječnika hrvatskoga leksičkog blaga, čija su se izradba i tiskanje prenijeli u XX. stoljeće i potrajali stotinu godina.
Tako je na čelo hrvatske jednojezične leksikografije u XX. stoljeću, kao prvo dovršeno i objavljeno djelo, dospio dvosveščani rječnik Franje Ivekovića i Ivana Broza, podsjeća Samardžija.
Knjiga “Hrvatska leksikografija – Od početaka do kraja XX. stoljeća” (341 str.) podijeljena je na deset poglavlja – Hrvatska leksikografija u XVI. stoljeću, Hrvatska leksikografija u XVII. stoljeću, Hrvatska leksikografija na prijelazu iz XVII. u XVIII. stoljeće, Hrvatska leksikografija u XVIII. stoljeću, Hrvatska leksikografija u XIX. stoljeću, Hrvatska lekiskografija u XX. stoljeću i Hrvatska enciklopedika u XX. stoljeću.
Na kraju knjige je objavljena literatura, leksikološko-leksikografski pojmovnik, bibliografska napomena i kazalo imena.
Istaknuti hrvatski jezikoslovac, standardolog, leksikograf i enciklopedist, akademik Marko Samardžija rođen je 1947. u Vođincima kod Vinkovaca, a umro je 2019. u Zagrebu. Bio je dugogodišnji profesor na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Autor je brojnih znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Napisao je, uredio i priredio tridesetak knjiga. (Hina)