Među zapaženim rezultatima desetljeća su radovi i objavljena djela sa 17 naslova s područja jezikoslovne kroatistike, dodirnog jezikoslovlja, etnologije, povijesti, književnosti, zavičajne leksikologije, djela o prožimanju leksikologije i leksikografije koja su stvorila potrebu za cjelovitom leksikografskom obradom hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj. Najavljen je Leksikon Hrvata iz Mađarske, čiji se projekt kreira u Zavodu, a koji će okupit brojne znanstvenike iz raznih struka iz Mađarske i svijeta
Hrvatska matica iseljenika i Mađarski institut u Zagrebu održali su svečano predstavljanje rezultata desetljeća Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj (ZZHM) koje je upriličeno 17. studenoga u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. O Zavodu su govorili, uz ravnatelja HMI mr. sc. Marina Knezovića, ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu dr. sc. Dinko Šokčević, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, te prvi i aktualni ravnatelj Zavoda – dr. sc. Ernest Barić i dr. sc. Stjepan Blažetin. Svečanost su pratili brojni uglednici iz akademske zajednice Zagreba i političkog života domovine.
Desetljeće Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, čija je prva knjiga u biblioteci Nova pod naslovom Iz hrvatske baštine u Mađarskoj objavljena godine 2005., prigoda je za javnu analizu plodne nakladničke djelatnosti u cilju identifikacije i prezentacije strateških čimbenika koji će odrediti budućnost Zavoda.
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj (ZZHM) utemeljila je Hrvatska državna samouprava kao posebnu instituciju prije 11 godina, točnije 2004. Od osnutka do 1. listopada 2010. ravnatelj je bio Ernest Barić, dok je aktualni čelni čovjek Stjepan Blažetin.
U fokusu izlaganja, uz viziju razvitka hrvatske akademske zajednice Mađarske, bili su nakladnički projekti koji su proteklog desetljeća objavljeni u knjižnim nizovima poput Biblioteke Nova i Posebnih izdanja. Uz to, zasebno su analizirana tri zadnja sveska serijske publikacije Međunarodnog kroatističkog znanstvenog skupa, što ga bienalno priređuju kroatisti Sveučilišta iz Pečuha u suradnji s ZZH iz Mađarske.
Među zapaženim rezultatima desetljeća su radovi i objavljena djela s područja jezikoslovne kroatistike, dodirnog jezikoslovlja, etnologije, povijesti, književnosti, zavičajne leksikologije, djela o prožimanju leksikologije i leksikografije koja su stvorila potrebu za cjelovitom leksikografskom obradom hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj. Najavljen je Leksikon Hrvata iz Mađarske, čiji se projekt kreira u Zavodu, a koji će okupit brojne znanstvenike iz raznih struka, a bit će dostupan i u elektroničkom obliku.
Zavod posvećuje pozornost odnosu digitalne tehnologije i kulture što se može pratiti i na internetskom portalu Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj.
Pečuški znanstveni tim surađuje od 2012. sa relativno mladim Zavodom za kulturu Vojvođanskih Hrvata iz Subotice, dok s Hrvatskom maticom iseljenika surađuje 11 godina tj. od svog nastanka osobito u popularizaciji nakladničkih projekata. Suradnja s Maticom bit će nastavljena na izradi Leksikona, kao i ostalih projekata iz domene manjinske tematike. Odnedavno Zavod surađuje i s Mađarskim institutom u Zagrebu, od njegova utemeljenja 2014., čiji programi uzorno promiču mađarsku kulturu, umjetnost i znanost u Hrvatskoj – doprinoseći toleranciji i interkulturalnom dijalogu.
Posebno je bilo riječi o književnim draguljima iz Rasutog biserja Blažetinove zapažene Antologije hrvatske poezije u Mađarskoj 1945.-2000., te njegove Antologije hrvatske dječje poezije u Mađarskoj od 1945. do 2010. pod naslovom Sjajna igra.
Na zagrebačkoj tribini čuli smo i o planovima kreatora interkulturalnih znanstvenih i kulturnih projekata na relaciji Zagreb – Pečuh – Subotica…
Zaključno, 17 naslova Zavoda, od toga 14 knjiga i 3 Zbornika, koji ukupno opsežu više od 4.500 stranica zalog su fantastične prilike timu stručnjaka Znanstvenog zavoda Hrvata iz Mađarske da nastavi svoju inovativnu djelatnost, proširujući je i u prostor leksikografije.
Moderatorica programa bila je Vesna Kukavica.
Tekst: Vesna Kukavica; Fotografije: Hrvoje Salopek
