Živeći tri desetljeća izvan Hrvatske, sâm se pjesnik u nizu lirskih zapisa u novoj knjizi „Gori oko dvora“ jada kako je nepročitan u vlastitoj sredini i u hrvatskoj književnosti…
Knjiga hrvatskoga pjesnika Petra Gudelja „Gora oko dvora – lirski dnevnik“ predstavljena je 29. rujna 2023., na pjesnikov 90. rođendan, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u nazočnosti brojnih umjetnika i osoba iz javnoga života Zagreba i Hrvatske. Živeći tri desetljeća izvan Hrvatske, matična ga je sredina godinama prešućivala. Rođen je u Podosoju pokraj Imotskoga, 29. IX. 1933. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1959., gdje je živio do 1990. i radio u nakladništvu do 1972., a u svojim ranim četrdesetima nastavlja djelovati kao profesionalni književnik. Uz golem pjesnički opus, ovjenčan najprestižnijom hrvatskom pjesničkom nagradom za životno djelo „Goranovim vijencem“, rodnoj je sredini podario i čudesnu liričnu monografiju „Ta Imota“ – opjevavši velikane u kulturi i umjetnosti hrvatskoga naroda koji su ponikli s krša Dalmatinske zagore.
Knjigu „Gora oko dvora“ su predstavili književni kritičari Damir Pešorda i Gloria Lujanović te predsjednik Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul, koji se obratio renomiranome pjesniku nadahnutim govorom, ističući njegove pjesničke bravure koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Knjiga donosi pjesnikove zapise koji su nastali od 13. veljače 2021. do 2. ožujka 2022. uglavnom u Gudeljevu podnebesnom zagrebačkom stanu s pogledom na Medvednicu i šumskoj kući na brdu u Dubravi Pušćanskoj. Knjiga je dio pjesnikova troknjižja autobiografskoga karaktera „Za svojim pjesmama“ i lirskoga dnevnika „Dva ili tri ljeta, dvije ili tri zime, naglasio je književni kritičar Damir Pešorda. Po njegovim riječima knjiga „Gora oko dvora – lirski dnevnik“ žanrovski je hibrid, formom poezija u prozi, ujedno i poetični dnevnički zapis koji se mjestimice pretoči i u dojmljivu pripovjednu prozu. U zbirci pjesnik Gudelj opsesivno traga za kućom u šumi podno Medvednice, za grobnim mjestom pred crkvom u Podosoju, za priznanjem unutar kanona hrvatske književnosti. Osim što otvara bolno pitanje pripadnosti, Gudelj osluškuje i blizinu smrti.
Istina je da Gudelj nije dobio zasluženo priznanje, pa ni mjesto u suvremenoj hrvatskoj poeziji, osobito za svoje knjige iz beogradskog razdoblja, rekao je književni kritičar dr. sc. Damir Pešorda, napomenuvši kako ipak njegovo poetsko pismo postaje sve priznatije na hrvatskoj književnoj sceni. Dodatni razlog za ignoriranje teoretičar Pešorda pronalazi u „imotskom eruptivnom talentu” koji ne sjeda baš najbolje arbitrima hrvatske kulturne scene, gospodarima hrvatske književnosti, kako ih Gudelj na jednome mjestu naziva. Uspoređuju ga s Tinom Ujevićem koji je književnu besmrtnost stekao tek nakon odlaska na vječni počinak i Ivanom Raosom, romanopiscem kojega se nikad nije primjereno vrednovalo. Upravo toj trojici pisaca, koliko god bili različiti, istaknuo je, zajednička je „mitska i mitotvorna žica, ta prisnost s nebom i zemljom, s kljenom i grabom, s jarcem i vukojarcem, s burom i žarkim ilinštakom, s brojalicom i bajalicom, s križem i vilinskim svijetom istodobno“, zaključio je kritičar Pešorda.
Glorija Lujanović je istaknula kako su Gudeljeve knjige poput molitvenika. „Uvijek im se vraćam jer u njima pronalazim utjehu i snagu“, dodavši kako se Gudelj odavno vinuo u književnu vječnost. Knjigu „Gora oko dvora“ objavila je Školska knjiga.
Pjesnik Petar Gudelj nakon rodnog Podosoja kod Imotskoga, školovao se u Bihaću, Šibeniku, Mostaru i Sarajevu, a studirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Uvršten je u više antologija poezije i pjesama u prozi. Autor je brojnih zbirki pjesama, među kojima i zbirke „Zmija mladoženja, pjesme i pjesnička proza“, također u nakladi Školske knjige. Piše i odlične scenarije za dokumentarne filmove, a bio je i glavni scenarist u filmu „Vrulja u vrulji“. Petru je ta Vrulja bliska kao i njezina mitska planina Biokova što izranja iz mora, ne samo životom Podosoja, veći i autorovom moćnom pjesničkom vruljom!
Tekst: Vesna Kukavica; Fotografije: Školska knjiga/ustupljene fotografije
The gallery was not found!