U subotu, 1. ožujka 2025. u 10:00 sati pratimo izravan prijenos blagoslova Kapele hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama u Betlehemu.
Svečanu svetu misu predslavit će nadbiskup vrhbosanski mons. Tomo Vukšić, u koncelebraciji s mons. Marinom Barišićem, splitsko-makarskim nadbiskupom u miru, te nazočnim svećenicima. Na ovom velikom događaju očekuje se i brojan hrvatski hodočasnički puk.
Ujedinimo se u molitvi i proslavimo ovaj povijesni trenutak zajedno!
Prijenos uživo u subotu, 1. ožujka 2025. u 10:00 sati na Laudato televiziji i na YouTube kanalu:
Projekt izgradnje kapele hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu započeo je prije pet godina, na 60. obljetnicu smrti bl. Alojzija Stepinca 10. veljače 2020. blagoslovom ugaonog kamena, koji je uzet iz zagrebačke prvostolnice. Početak radova na izgradnji kapele blagoslovio je umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, 22. svibnja 2022. u Betlehemu.
Hrvatska kapela jedna je od šest koje se grade na Pastirskim poljanama (Beit Sahour) u predgrađu Betlehema, mjestu gdje su se prema predaji anđeli ukazali pastirima i navijestili im Isusovo rođenje. Prema projektu, kapele simuliraju nekadašnje pastirske stanove u špiljama te su na taj način usklađene s okolišem i s već postojećom kapelom koju su 1954. podigli kanadski katolici. Uz Hrvatsku, još pet zemalja sudjeluje u izgradnji svojih kapela: Italija, Španjolska, Argentina, Kolumbija i Poljska. Hrvatska kapela zauzima središnji dio i na oko 300 četvornih metara prostora s 250 sjedećih mjesta bit će i najveća.
Glavni inicijator i koordinator projekta izgradnje kapele je fra Tomislav Glavnik, franjevac konventualac iz Zagreba, koji je kada je Franjevačka kustodija Svete zemlje 2018. odlučila rekonstruirati područje Betlehemskih poljana ponudio da i Hrvati kao nacija budu uključeni. Nakon što je Franjevačka kustodija prihvatila ponudu, potporu ovom projektu koji je od povijesnoga značaja za hrvatski narod dali su Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, koja je financirala gradnju i zemljište. Pojedinačnim darovima uključili su se Hrvati iz domovine i svijeta.
VREMENSKA KAPSULA
Na blagoslovu početka radova na izgradnji kapele u vremensku kapsulu uz tekst povelje umetnuti su simbolični znakovi koji predstavljaju identitet i naslijeđe hrvatskoga naroda u domovini i svijetu: hrvatski barjak, voda iz rijeke Save, pijesak iz rijeke Drave, zemlja iz Zagreba, kamen iz Dalmacije i s otoka Cresa, zemlja iz Hercegovine s krunicom od međugorskoga kamena i krunica iz Bosne od drva iz Šurkovca, ručno vezeni uzorci iz Slavonije i s otoka Hvara (benediktinski), srebrnjak izrađen prigodom uspostave hrvatske države s nadnevkom 15. siječnja 1992. s likom Majke Božje Bistričke, srebrnjak izrađen u povodu 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, grb Splitsko-dalmatinske županije te zemlja iz najudaljenijeg kontinenta Australije, dar povratnika u Hrvatsku, koja simbolizira raseljeni hrvatski narod.
Autor unutarnjeg i suautor vanjskog uređenja kapele hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu je prof. Ilija Skočibušić, akademski kipar iz Tomislavgrada (Bosna i Hercegovina), koji je unatoč ratnim zbivanjima sa suradnicima u nekoliko navrata boravio u Izraelu. Osim što je velika čast i priznanje preuzeti ovakav povijesni projekt, predstavlja veliki izazov i veliku odgovornost i bez ratnih zbivanja.
„Naravno da u takav projekt ne možete ići bez tehničke potpore. Na projektu su radili kao glavni majstor Ivan Andrić, zatim Mirko Landeka, Ilija Landeka, Rafo, Ivan i Ante Dedić, zatim Mate Grgić, Slaviša Krajina i Ilija Baković“ – istaknuo je Skočibušić u prošlogodišnjem razgovoru za časopis Matica.
O konceptu uređenja kapele i povezanosti s hrvatskim svecima i blaženicima Skočibušić objašnjava: „Budući da se kapela nalazi na Pastirskim poljanama, odlučili smo hrvatske svece povezati s božićnom pričom koja se tu dogodila. Naime, to je mjesto gdje se anđeo ukazao pastirima i navijestio im radosnu vijest da se rodio Isus. Zato je s lijeve strane kapele postavljen reljef anđela kojega prati anđeoski zbor, a s desne strane dolaze hrvatski sveci kao pastiri svoga naroda koji predvode veliko mnoštvo i slušaju anđelove upute.“
Unutrašnjost kapele ukrašena je velikim reljefima koji su izrađeni od javora iz Bosne i Hercegovine, dok je oltar izrađen od bračkoga kamena. Ilija je sve napravio i pripremio u Tomislavgradu, a nakon dopreme montirao u Betlehemu.
Na pitanje što ga inspirira i što mu znači sudjelovanje u ovome jedinstvenom projektu, kaže:
„Oduvijek sam volio obrađivati biblijske teme u kiparskoj formi tako da mi je i ova tema bliska. Što se tiče samog značenja i važnosti kapele za mene, mislim da još nisam ni svjestan što sam napravio.“
Izvor: časopis Matica, svibanj 2024.
Foto: Ilija Skočibušić, fra Slaven Brekalo, fra Tomislav Glavnik