Croatian Women’s Network™/Mreža hrvatskih žena/ La Red de Mujeres, u Zagrebu je 8. ožujka, u hotelu Sheraton na Međunarodni dan žena dodijelila nagrade ‘Utjecajne hrvatske žene’ i ‘Buduće liderice’ uglednim dobitnicama iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Belgije, Sjedinjenih Američkih Država i Argentine.
Čestitajući dobitnicama, osnivačica Mreže hrvatskih žena (MHŽ) Caroline Spivak istaknula je da se žene sve više uključuju u politiku i diplomaciju, poduzetništvo i znanost i sve više dolaze do izražaja. ”Prava žena, njihovo osnaživanje i ravnopravnost, pitanja su temeljnih civilizacijskih vrijednosti”, istaknula je i dodala da znanje i kompetentnost ne bi smjele imati rodni predznak.
Milijuni žena diljem svijeta danas upozoravaju na nejednak položaj žena i muškaraca. U Republici Hrvatskoj svega je 33 posto žena na upravljačkim položajima. ”Želimo rušiti granice i ohrabriti žene da se snažnije angažiraju”, dodala je.
”Čast mi je da danas primam prestižnu nagradu Utjecajne hrvatske žene, koju dodjeljuje Mreža hrvatskih žena, kao priznanje za moj ukupni rad u politici te na jačanju jednakopravnosti Hrvata i njihovu zaštitu ma gdje oni bili. Zahvalna sam za ovu nagradu koja slavi uspješne žene koje inspiriraju i mentoriraju mlađe naraštaje i pomažu im da ostvare svoj potencijal” istaknula je Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a.
Osnivačica Mreže Caroline Spivak pojasnila je da je nagrada priznanje za njezino dugogodišnje zauzimanje za jačanje ravnopravnosti žena, uvođenje zajedničkih standarda za definiciju rodno uvjetovanog nasilja te promicanje zakonodavnih okvira koji štite žene.
”Borba za prava žena treba biti naša svakodnevica, a danas podsjećamo da još nismo tamo gdje bismo trebali biti. Nasilje protiv žena i djevojčica mora se zaustaviti, a uvođenje femicida u nacionalna zakonodavstva mora postati obaveza svih država. Glas žena u javnom životu, poslu i politici mora se ojačati i postati ravnopravan. Žene moraju biti plaćene i vrednovane jednako kao i muškarci i trebaju imati mogućnost fleksibilnog zapošljavanja kako bi se mogle posvetiti i svojim majčinskim obavezama”, zaključila je Zovko. Pozdravila je plan Europske komisije za jačanje prava žena i izvješće o rodnoj ravnopravnosti za 2025. godinu, koji je predstavljen uoči Međunarodnog dana žena.
Uoči svečane dodjele nagrada ”Utjecajne hrvatske žene” i ”Buduće liderice” Mreža hrvatskih žena održala je konferenciju ”Napredak žena. Napredak ekonomije. Ostvari potencijal!” pod geslom ”Rušimo barijere”.
Središnja je tema konferencije bila položaj i utjecaj žena u Hrvatskoj i svijetu. Bilo je riječi o položaju žena u politici i diplomaciji, poticanju ženskog poduzetništva, potencijalima umrežavanja, ženskom glasu, inovacijama i umjetnoj inteligenciji kao novom području rodne neravnopravnosti.
Spivak je objasnila da smo na dobrom putu prema ravnopravnopravnosti, ali je dodala da imamo još puno posla na tom području. Pozvala je i muškarce i žene da se zauzimaju za ravnopravnost na radnome mjestu, jer su društva u kojima su žene na rukovodećim položajima, naprednija.
Konferenciju je otvorila Martina Ciglević, pomoćnica savjetnika Predsjednika Republike za ekonomiju i njegova izaslanica. ”Žene, koje čine više od polovine našeg stanovništva, i dalje se suočavaju s preprekama koje ih sprječavaju da ravnopravno sudjeluju u svim aspektima društvenog i profesionalnog života. Ove barijere nisu samo osobne prepreke, one su ukorijenjene u našim institucijama, kulturi i kolektivnoj svijesti”, kazala je Ciglecić. Ovi obrasci ne ograničavaju žene i osiromašuju naše društvo uskraćujući mu puni potencijal polovine populacije. Potrebno je eliminirali rodne stereotipe od najranije dobi. Institucije moraju provoditi politike koje osiguravaju ravnopravnost, ne samo na papiru, već i u praksi. Poslodavci trebaju prepoznati vrijednost raznolikosti i osigurati jednake prilike za napredovanje. Pozvala je da preispitamo vlastite predrasude i djelujemo kao pokretači promjena.
”Predsjednik Republike snažno podržava nastojanja Mreže hrvatskih žena u cilju podizanja svjesnosti društva o angažiranosti, inovativnosti i utjecaju žena hrvatskoga podrijetla”, rekla je Martina Ciglević. Predsjednik je uputio iskrene čestitke dobitnicama nagrada ‘Utjecajne hrvatske žene’ i ‘Buduće liderice’, uz želju da ove nagrade budu potvrda dosadašnjeg rada, ali i poticaj da nastave biti primjer i inspiracija drugima.
U ime ministra vanjskih i europskih poslova RH, Gordana Grlića Radmana, njegova savjetnica Romana Kuzmanić Olujić čestitala je na inicijativi koja pridonosi snažnom očuvanju hrvatskog identiteta izvan granica domovine i na afirmaciji Hrvatica u različitim područjima djelovanja.
”Republika Hrvatska primjer je angažmana žena u najtežim okolnostima. Žene su aktivno sudjelovale u Domovinskom ratu, a bilo ih je pet posto u braniteljskoj populaciji. U izradi je Nacionalni akcijski plan za žene, mir i sigurnost za 2025. godinu, čime se potvrđuje značajna uloga žena u toj domeni”, rekla je Kuzmanić Olujić.
Hrvatska danas sudjeluje s oko 250 pripadnica oružanih snaga, odnosno devet posto žena u 11 međunarodnih mirovnih operacija (UN, NATO, EU), a trend zastupljenosti žena u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane i dalje raste (18, 80 posto), što je više od NATO standarda. Raste broj žena i na vodećim položajima u međunarodnim organizacijama. Drži se da Hrvatska može i treba podijeliti naša ratna i tranzicijska iskustva te pomoći društvima na rubu sukoba.
Svoja je iskustva s terena za vrijeme Domovinskoga rata podijelila pravnica i hrvatska političarka Vesna Škare Ožbolt, koja je radeći u Uredu Predsjednika Tuđmana trudna pregovarala s pobunjenim Srbima. Od početka 1995. bila je pomoćnica predstojnika Ureda predsjednika Hrvoja Šarinića i zajedno s njim sudjelovala u pregovorima sa srpskom stranom i UN-om. Kasnije je vodila mirnu reintegraciju istočne Slavonije. Istaknula je da su žene bolji pregovarači zbog dosljednosti i upornosti te brže i konkretnije provode odluke. Mirovni pregovori koje provode žene traju dulje, stoga je pozvala da se i danas u ratne sukobe više uključuju žene pregovarači.
Zastupnica u Hrvatskom saboru Marija Selak Raspudić upozorila je da se sve više žena odriče majčinstva i privatnog života da bi se bavile politikom, jer u našemu društvu još vlada svijest da ste uspjeli, ako ste se ostvarili u karijeri. Pozvala je žene da svjesnije donose odluke, jer vrijeme leti pa ostaju bez biološkog prostora. Poslovna zajednica ne bi trebala biti prije obiteljske, zaključila je.
”Mislim da bi žena ženi trebala biti bliža”, istaknula je Ivana Perkušić, iz Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo Ministarstva demografije i useljeništva. Ispričala je da je rodila na prvoj godini studija na Pravnome fakultetu te da je u tome razdoblju nailazila na veću podršku muških profesora i kolega. Istovremeno, morala se, više dokazivati muškarcima i izgubiti dio ženstvenosti da bi ju ozbiljnije shvatili. ”To se nerijetko događa ženama u politici i diplomaciji”, rekla je Perkušić. Pozvala je žene da malo manje budu projektanti ”Staklenog Stropa”.
Panel o ženama u politici i diplomaciji vodila je Dalia Alić, dobitnica nagrade ”Utjecajne hrvatske žene” i ugovorna djelatnica Stalne misije Republike Hrvatske pri OESS-u, UN-u i međunarodnim organizacijama u Republici Austriji.
Na konferenciji su svoje projekte predstavile poduzetnice iz cijele Hrvatske, među kojima su Jovana Čutul, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije, osnivačica i predsjednica udruge “Žene za otok”, udruge s misijom educiranja, osnaživanja i povezivanja žena, turisticka djelatnica Tamara Jurković, koja je Otočac, od zabačenog mjesta u Lici, pretvorila u gradić u koji ljudi rado dolaze, Gordana Nikolić, dekanica Veleučilišta PAR i jedina žena vlasnica i dekanica visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj i Kristina Ercegović, serijska poduzetnica, poslovna savjetnica i autorica knjige ”Ne radi se o novcu, radi se o nama” o životnoj i poslovnoj etici, odnosima prema ljudima u okolini i poslu u vremenu negativnih utjecaja medija i društvenih mreža.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić rekao je da bi žene trebale slaviti 365 dana u godini, a ne samo 8. ožujka. Žene su istinske promicateljice hrvatskih vrijednosti u svijetu, one koje njeguju hrvatski identitet i promiču učenje hrvatskoga jezika i kulture u zajednicama u kojima žive.
Mreža hrvatskih žena danas okuplja 1100 članova diljem svijeta, a među njima i ugledne žene iz hrvatskog iseljeništva, među kojima su i ovogodišnje dobitnice nagrade ”Utjecajne hrvatske žene” Adriana Smajić, pravnica, prevoditeljica i novinarka iz Buenos Airesa, Lidija Ortloff, s prestižnog američkog sveučilišta Harvard u Bostonu i Nevenka Komarica, njujorška Hrvatica, povjesničarka umjetnosti koja je kao bivša direktorica Atlas Abassadora, najjačeg hrvatskog turoperatora za Sjevernu Ameriku od 1987. do 1998. godine, Hrvatsku upisala na turističku kartu američkog tržišta.
”To su žene koje ruše granice”, zaključila je Caroline Spivak, osnivačica Mreže hrvatskih žena i ugledna poduzetnica iz Toronta. Osmoga ožujka slavimo njihova postignuća, predanost profesijama, ali i nesebičnost kojom djeluju u svojim zajednicama, promičući i pronoseći hrvatsko ime i hrvatski identitet diljem svijeta. Nagrade u kategorijama vodstvo i inovacije, poduzetništvo, kultura, sport i humanitarni rad otišle su i ove godine u prave ruke.
Međunarodna konferencija “Napredak žena. Napredak ekonomije. Ostvari potencijal!” i svečana dodjela nagrada “Utjecajne hrvatske žene” i “Buduće liderice” održane su pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva demografije i useljeništva, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH, Hrvatske matice iseljenika, Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatske inozemne pastve, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba.
Dobitnice nagrade ‘Utjecajne hrvatske žene’ i ‘Buduće liderice’ :
- Vjekoslava Bagarić: Odgojiteljica, humanitarka i promicateljica kulture – Vjekoslava Bagarić cijeli je život posvetila nadahnjivanju učenika, očuvanju baštine i služenju svojoj zajednici. Od vođenja Matice hrvatske u Novoj Gradiški do volontiranja tijekom rata i mentorstva mladima kroz književnost i umjetnost, njezin doprinos ostavio je trajan trag. Odlikovana od strane predsjednika Tuđmana i pape Franje, utjelovljuje obrazovanje, kulturu i dobrotu.
- Jovana Čutul: Kao liderica, mentorica i zagovornica osnaživanja žena na otoku Krku, Jovana predano radi na poticanju otočnog poduzetništva, očuvanju lokalne baštine i unaprjeđenju zajednice. Kroz rad kao gradska vijećnica i stručnjakinja za EU projekte, aktivno podupire inicijative koje osnažuju žene u poslovanju, politici i društvu. Kroz ŽENE ZA OTOK, Jovana povezuje i podržava žene, osiguravajući očuvanje tradicije i razvoj poduzetništva. Od osiguravanja EU financiranja do zagovaranja žena u lokalnoj politici, oblikuje budućnost Krka i šire.
- Kristina Ercegović: Osnivačica MojNovac.hr, kluba Žene i novac i mreže Business Café, posvećena je poticanju poduzetničkog uspjeha. Serijska poduzetnica, konzultantica i autorica, Kristina je svoju karijeru posvetila pomaganju malim poduzetnicima da rastu. Osnovala je prvu hrvatsku agenciju za mystery shopping i stvorila Business Café, platformu za povezivanje i edukaciju poduzetnika. Svojom strašću za poduzetništvo i financijsku neovisnost donosi stvarne promjene.
- Jasna Horvat: Znanstvenica, kulturna teoretičarka, književnica i multimedijalna umjetnica, Jasna Horvat desetljećima oblikuje kreativni i akademski pejzaž Hrvatske. Kao profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, suosnivačica Instituta Andizet i predsjednica Programskog odbora Kreativne riznice, uspješno spaja znanost, umjetnost i književnost, inspirirajući generacije. Njezina revolucionarna književna djela, opisana kao Ars Horvatiana, na jedinstven način povezuju maštu i istraživanje te se izučavaju diljem Hrvatske.
- Vesna Jaksic Lowe: Izgradila je karijeru na snazi pripovijedanja – od nagrađivanog novinarstva do osobne dokumentarne proze o iskustvu imigracije. Njezini su tekstovi objavljeni u The New York Timesu, The Washington Postu i u tri knjige, dok putem newslettera Immigrant Strong daje glas različitim perspektivama. Osim pisanja, radila je s globalnim neprofitnim organizacijama na promicanju ljudskih prava i društvene pravde.
- Stela Jokić: Kao redovita profesorica i prodekanica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Stela Jokić je predvodnica znanstvenih istraživanja i industrijske suradnje. Specijalizirana za održive metode ekstrakcije bioaktivnih spojeva, njezin rad ima primjenu u farmaciji, kozmetici i prehrambenoj industriji. S više od 200 znanstvenih radova, 20 poglavlja u knjigama i 15 velikih istraživačkih projekata, ubraja se među 2% najcitiranijih znanstvenika u svijetu.
- Tamara Jurković: Strastvena poduzetnica i liderica u zajednici, Tamara Jurković predano radi na oživljavanju prirodnih i kulturnih bogatstava doline Gacke i Like, obogaćujući društveni život Otočca i pozicionirajući ga kao nezaobilaznu destinaciju.
- Nevenka Komarica: Već desetljećima Nevenka Komarica predvodi promicanje Hrvatske na globalnoj sceni. Kao prva direktorica Hrvatske turističke zajednice za Sjevernu Ameriku (NYC, 1998.-2012.) i bivša voditeljica Atlas Ambassadora Dubrovnik, odigrala je ključnu ulogu u pozicioniranju Hrvatske kao atraktivne destinacije za američke putnike. Povjesničarka umjetnosti i promotorica kulture, Nevenka je spojila turizam i baštinu, organizirajući međunarodne izložbe, koncerte u Carnegie Hallu i ključna predavanja o hrvatskoj arheologiji. Dobitnica je dviju nagrada Predsjednika RH i uvrštena među 100 najutjecajnijih Hrvata u svijetu.
- Marina Lekić Peran: Za Marinu Lekić Peran, kreativnost i davanje zajednici idu ruku pod ruku. Ova umirovljena arhitektica svoju je strast usmjerila prema fotografiji, pisanju i mentorstvu mladih plivača na otoku Braču. Više od 20 godina vodi školu plivanja u Bolu, podučavajući otočku djecu ne samo plivanju, već i važnim životnim lekcijama – vjerujući da su plivanje i razmišljanje neraskidivo povezani. Njezina fotografija, često inspirirana prirodom, bilježi slojeve života i povijesti koji nas oblikuju. Svojim radom ostaje duboko povezana sa Splitom i Hrvatskom, prenoseći umjetnost i znanje novim generacijama.
- Barbara Matić: Snaga, disciplina i žeđ za znanjem – Barbara Matić ima sve! Od osvajanja zlatne olimpijske medalje 2024. do magisterija iz elektrotehnike, dokazuje da uspjeh zahtijeva i tjelesnu i mentalnu snagu. Dvostruka svjetska prvakinja u judu, Barbara uspješno balansira vrhunski sport i akademsku izvrsnost, dokazujući da strast i ustrajnost vode do uspjeha.
- Lidija Ortloff: Od korporativnog bankarstva do treniranja tenisa, Lidija je preuzela mnoge uloge, no njezina strast za obrazovanjem ostaje stalna. Kao Harvardova koordinatorica za Hrvatsku, pomogla je 13 hrvatskih studenata da se upišu na jedno od najprestižnijih svjetskih sveučilišta. Osim toga, ključna je članica Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP), jačajući veze između Hrvatske i dijaspore. Liderica, mentorica i zagovornica – Lidija i dalje ostavlja trag na globalnoj razini.
- Adriana Smajić: Kao pravnica, prevoditeljica i glavna urednica Studia Croatica iz Argentine, Adriana Ivana Smajić desetljećima jača veze između Hrvatske i njezine dijaspore. Od pravnog rada do književnog prevođenja, njezin utjecaj doseže daleko. Povezivanje kultura, očuvanje baštine i stvaranje pozitivnog utjecaja.
- Nataša Tramišak: Magistra prava i zastupnica u Hrvatskom saboru (2024-2028), u svojoj je karijeri prošla put od lokalne i regionalne razine do ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Posvetila se strateškim projektima i privlačenju europskih sredstava, čime je financirano više od stotinu projekata u školstvu, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi i gospodarstvu. Ključni uspjeh bio je završetak pregovora s Europskom komisijom za EU fondove 2021-2027. godine, usmjeren na zelenu i digitalnu transformaciju Hrvatske. Posljednjih godina, Nataša se posvetila i projektu izgradnje novog Kliničkog bolničkog centra u Osijeku.
- Zlata Vasiljević: Kao glavna urednica Hrvatske riječi, Zlata je preoblikovala ovo glasilo kako bi snažnije odjeknuli glasovi Hrvata u Vojvodini i šire. Od očuvanja baštine i poduzetništva do izvještavanja o pravima manjina i političkim odnosima, njezin je rad učinio Hrvatsku riječ ključnim medijem. Osim novinarstva, aktivno se zalaže za kulturne i međunacionalne odnose, osiguravajući da nacionalna manjina Hrvata u Srbiji bude prepoznata, vidljiva i zastupljena. Istinska snaga medija, kulture i manjinskih prava!
- Željana Zovko: S bogatom karijerom u politici i diplomaciji, Željana Zovko zastupa Hrvatsku u Europskom parlamentu (EPP/HDZ) od 2016. godine, trenutno u trećem mandatu. Kao potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a, predvodi europsku diplomaciju i odnose sa SAD-om, dok aktivno sudjeluje u vanjskoj politici, trgovini, sigurnosti i obrani. Njezin trud u očuvanju kulturne baštine pomogao je uvrštavanju Starog mosta u Mostaru na UNESCO-ov popis svjetske baštine, a za svoj rad primila je i priznanja kralja Juana Carlosa I.
- Jana Košćak: Ona je ispisala povijest. Oborila rekorde. A tek je počela. Kao svjetska juniorska prvakinja, olimpijska zlatna medaljašica i hrvatska rekorderka, Jana Koščak nezaustavljiva je sila u atletici. No, osim svojih postignuća, posvećena je nadahnjivanju nove generacije djevojčica da slijede svoje snove – na terenu i izvan njega. Dobitnica je nagrade “Buduće liderice”.
Izvor i foto: Croatian Women’s Network™/Mreža hrvatskih žena