Čast da postane ovogodišnjim ovjenčanikom maslinovim vijencem ili “poeta oliveatus” na smotri “Croatia rediviva ča-kaj-što”, pripala je pjesniku Veselku Koromanu. Koroman je time postao 25. poeta oliveatus na jubilarnoj smotri održanoj u Selcima na Braču.
Odlučio je tako žiri kojeg su činili Drago Štambuk, utemeljitelj i začetnik čitave smotre, Luko Paljetak te Tonko Maroević. Umjesto na selačkoj pijaci, manifestacija se, zbog nevremena, po drugi put u svojoj četvrtstoljetnoj povijesti održala u selačkoj župnoj crkvi.
Koroman je nastupio među tridesetak pjesnika, iz svih triju hrvatskih književnih idioma: ča – kaj – što. Titulu je izborio pjesmom “Doći će vrijeme blagog naroda”, a prvi će njezini stihovi biti isklesani među dvadeset i pet dosadašnjih ovjenčanika. Oni su predstavljeni mramornim pločama na “Zidu od poezije”, na središnjem selačkom Trgu Stjepana Radića.
Manifestaciju “Croatia rediviva” utemeljio je dr. Drago Štambuk 1991. godine gradeći je na ideji trojstvenosti hrvatskoga jezika. Njemu i pripada čast ovjenčanika svake godine nagraditi maslinovim vijencem. Izbor ovogodišnjeg pobjednika, kaziva Štambuk, bio je jednoglasan.
Jasno je i zašto kada ga čujete dok recitira svoju pjesmu, poručuje nadalje. Ona je u duhu “Croatije redivive” koja je s rodnim Selcima srasla i živi s njima.
– Ovdje se kuje apsolutna hrvatska riječ, promišlja cjelovit hrvatski jezik, tu se ukorjenjuje, i na opni sumartinskog što i selačkog ča, sudbinski isijava, ravnotežna točka hrvatskog jezika, njegov punctum, izboj i val – određuje njegova specifična težina – poručuje Štambuk.
Veselko Koroman je hrvatski književnik i povjesničar književnosti rođen u Radešićima kod Ljubuškog. Piše pjesme, romane, pripovijetke, eseje, putopise, književnu kritiku i sastavlja antologije.
Ovogodišnja “Croatia rediviva” održala se uoči 72. obljetnice paljenja Selaca od talijanske okupacijske vojske 9. kolovoza 1943., obilježavajući taj, kako to nazivaju organizatori manfestacije, kataklizmički spomendan. Uz obilježavanje obljetnice selačkog stradanja, netom prije početka smotre, postavilo se i brončano poprsje Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Rad je to hrvatskog kipara Vanje Radauša, dar Vladimira Tućana posredstvom Drage Štambuka.
(Slobodna Dalmacija; I. Gospodnetić; Foto: CROPIX)