Naša najveća, najstarija i gospodarski najjača organizacija Hrvata izvan domovine Hrvatske – HBZ u Americi – zabilježila je koncem lipnja još jedan veliki uspjeh. Naime, imovina joj je prekoračila iznos od pola milijarde američkih dolara
Naša najveća, najstarija i gospodarski najjača organizacija Hrvata izvan domovine Hrvatske – Hrvatska bratske zajednica u Americi – zabilježila je koncem lipnja, još jedan veliki uspjeh. Njena imovina je prekoračila iznos od pola milijarde američkih dolara i iznosila $502 milijuna a, netto vrijednost, kad bi se isplatila sva potraživanja članova, iznosi više od $58 milijuna što ne uključuje rezervni fond. Osnovana 1894. godine, da bi organizirano okupljala hrvatske doseljenike te ih potaknula na zajedničku potporu u slučaju smrti i bolesti, sačuvala kulturnu baštinu, jezik, vjeru i identitet – na tim temeljima radi i posluje već 127 godina.
Početak i vizija utemeljitelja je bila da se unesrećenima na poslu pomogne a poginulima i umrlima osigura dostojan pokop. Kod nastale nesreće ‘kružio je šešir’ unaokolo da bi se prikupila sredstva i pružila ruka ljudskosti unesrećenom i njegovoj obitelji. Ako je nešto prikupljeno više, nakon pokrivenih troškova, slalo se obitelji u ‘Stari kraj’, što je bilo poznato pod imenom „spolak“. Da bi bili bolje organizirani i pripremljeni za ovakve nemile događaje a, i po ugledu na druge etničke skupine, novinar Zdravko Mužina, koncem 1893. seli iz Chicaga u Pittsburgh te sa skupinom intelektualaca i društvenih radnika, započinje „čvrsto raditi na njivi uz narod za narod“. Već 2. rujna 1894. g. zajedno sa istomišljenicima: Ivanom Ljubićem, Petrom Pavlincem, Franjom Šepićem, Josipom Šubašićem, Josipom Bunetom te drugima, osniva Hrvatsku zajednicu koja 1897. mijenja ime u Narodnu hrvatsku zajednicu. Godine 1926. nakon udruživanja s: Hrvatskom zajednicom Illinois iz Chicaga, Illinois – Mladom hrvatskom zajednicom iz Whitinga, Indiana te „Sveti Josip“ Narodnim hrvatskim potpornim društvom iz Kansas Cityja, Kansasa – postala je „Hrvatska bratska zajednica u Americi“.
Danas je to moderna i čvrsta financijska ustanova Hrvata u svijetu koja, osim spomenutog, brine o životnom osiguranju, anuitetima i mirovinskim fondovima svojih članova. Njena kulturna, sportska, intelektualna i humanitarna djelatnost naveliko je razgranata. Posebno se brine o mladima i školovanju svoje djece-članova na višim i visokim školskim ustanovama kroz Školarinsku zakladu a glavna poveznica je dvotjedno izdanje novina „Zajedničar“ koji izlazi u oko 30 tisuća primjeraka.
Nakon analize povijesnih podataka, nacionalni predsjednik Edward W. Pazo Piše: „ …prije 50. godina tj. koncem prosinca 1970. imovina Hrvatske bratske zajednice u Americi iznosila je 39,547,383 a neto ili višak vrijednosti 3,888,780 američkih dolara. Ovi iznosi su uzeti iz izvješća podnesenog Odjeljenju osiguranja Pennsylvanije i drugim državnim organima u kojima HBZ ima dozvolu poslovanja. Zanimljivo je primijetiti da Zajednica nije prekoračila iznos od 100 milijuna do 1991., dakle 97 godina otkako je utemeljena, kad je zabilježena imovina od $111,015,446 i višak vrijednosti od $11,361,418 .
Tijekom slijedećih 30 godina dogodio se nagli ciklus rasta imovine i profitabilnosti, što je pridonijelo današnjem financijskom stanju od $502,000,000 milijuna na dan 30. lipnja 2021. To se može iščitati kao porast od 400 milijuna dolara u imovini, u vrlo kratko vrijeme, u dugoj povijesti naše velike Zajednice. Glavni pokretač ovog rasta bila je prodaja ili otvaranje anuitetskih i IRA mirovinskih računa našim članovima. Članovi su odavno prepoznali izvrsnu vrijednost koju HBZ nudi za mirovinu i vjerno održavaju svoje mirovinske račune s tvrdom vjerom u sigurnost anuiteta i IRA uloga. Za to smo ima vječno zahvalni.“
Tekst: Franjo Bertović
Foto: Arhiv HBZ-a