Dvodnevni međunarodni simpozij o kulturi sjećanja na žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta okupio je stručnjake i znanstvenike koji su kroz niz predavanja i panel-rasprava govorili o tematskim pitanjima očuvanja sjećanja na stradanja hrvatskog naroda tijekom Bleiburške tragedije i Križnog puta.
U prepunoj dvorani Hrvatske matice iseljenika 29. i 30. listopada održan je međunarodni stručno-znanstveni simpozij pod nazivom „Kultura sjećanja na ratne i poratne žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda“. Na simpoziju su sudjelovali brojni stručnjaci i znanstvenici koji su kroz niz predavanja i panel-rasprava raspravili tematska pitanja očuvanja sjećanja na stradanja hrvatskog naroda tijekom Bleiburške tragedije i Križnog puta.
Organizatori simpozija, Fakultet hrvatskih studija, Počasni bleiburški vod i Hrvatska matica iseljenika, uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora, te supokrovitelje Hrvatsku biskupsku konferenciju i Ministarstvo hrvatskih branitelja, naglasili su važnost institucionalne i društvene podrške kulturi sjećanja na stradanja hrvatskog naroda.
Na otvaranju su se okupljenima obratili u ime organizatora Milan Kovač, zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika i dr. sc. Vlatka Vukelić, predstojnica Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studija. U ime pokrovitelja nazočne je pozdravio izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora gospodin Ante Deur, saborski zastupnik i potpredsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora, i supokrovitelja – gospodin Zvonimir Ancić, glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije.
Nazočne je pozdravio i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.
Podršku simpoziju svojom nazočnošću iskazali su i izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova, gospodina Gordana Grlića Radmana, posebni savjetnik gospodin Domagoj Knežević, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, prof. te ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate izvan Republike Hrvatske vlč. Tomislav Markić.
Simpozij je otvori predsjednik znanstveno-stručnog odbora akademik Stjepan Ćosić kazavši da hrvatsku povijest treba uvijek prihvaćati s njezinim dobrim i lošim stranama.
Prvi dan simpozija obuhvatio je dvije panel-rasprave. Na prvom panelu pod moderiranjem mr. sc. Ivana Kozlice, dr. sc. Robin Harris, povjesničar, novinar, pisac i predavač na Odjelu za povijest Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta održao je predavanje o odgovornosti pojedinaca za zločine počinjene u Bleiburškoj tragediji. Dr. sc. Wollfy Krašić, docent na Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija i dr. sc. Ivan Tepeš, povjesničar i zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, govorili su o značaju obilježavanja tragedije u hrvatskim iseljeničkim zajednicama i emigrantskom HSS-u. Mr. sc. Igor Omerza, političar, publicist i ekonomist iz Slovenije i Bože Vukušić, emigrant, povratnik i voditelj Predstavništva Počasnog bleiburškog voda u Republici Hrvatskoj prikazali su dokumentaciju slovenskih i jugoslavenskih arhiva Udbe, koja ukazuje na represiju prema Počasnom bleiburškom vodu.
Drugi panel fokusirao se na rad raznih državnih i međunarodnih komisija koje se bave istraživanjem i dokumentiranjem stradanja iz Drugog svjetskog rata i poraća. Dr. sc. Amir Obhođaš, Ivona Paltrinieri i Ana Mikulka govorili su ispred Ministarstva hrvatskih branitelja, u ime Uprave za zatočene i nestale koja obavlja poslove koji se odnose na traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu te istraživanje, uređenje i održavanje groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Povjesničar dr. sc. Mitja Ferenc, povjesničar, konzervator i sveučilišni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani predstavio je rad Komisije Vlade Republike Slovenije za istraživanje prikrivenih grobnica, dok je dr. sc. Srđan Cvetković, povjesničar i znanstveni suradnik na Institutu za suvremenu povijest u Beogradu, govorio o tajnim grobnicama u Srbiji iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata. Povjesničar dr. sc. Bojan Dimitrijević završio je panel izlaganjem o sudbini crnogorskih nacionalnih snaga stradalih u Sloveniji.
Drugi dan simpozija o kulturi sjećanja na Bleiburšku tragediju i Križni put hrvatskog naroda otvoren je panelom na temu uloge Crkve i kulture sjećanja. Moderator dr. sc. Vladimir Šumanović okupio je predavače koji su raspravljali o doprinosu Katoličke crkve u obilježavanju sjećanja na Bleiburg, kao i o ulozi kršćanskih i humanističkih vrednota u očuvanju sjećanja na ratne žrtve.
Vlč. Ante Kutleša, član vodstva Počasnog bleiburškog voda i bivši ravnatelj Hrvatske inozemne pastve izlagao je o dugogodišnjem sudjelovanju Katoličke crkve u Hrvatskoj u obilježavanju Bleiburške tragedije i Križnog puta, ističući ulogu Crkve u očuvanju sjećanja kroz pastoralne aktivnosti i komemoracije. Nadovezujući se na to, vlč. dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, obradio je homilije biskupa na misama zadušnicama, naglašavajući njihove duhovne poruke i ulogu u promicanju sjećanja na žrtve. Povjesničar dr. sc. Zlatko Hasanbegović, član vodstva PBV-a i viši znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, osvrnuo se na izazove utvrđivanja broja muslimanskih žrtava partizanskih smaknuća, dok su dr. sc. Vlatka Vukelić, izv. profesorica na Odsjeku za povijest i predstojnica Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studija i vlč. dr. sc. Ivica Žižić, teolog, antropolog i predavač na Papinskom liturgijskom institutu i Papinskom sveučilištu urbaniana, analizirali sjećanje na žrtve kroz humanističke i kršćanske perspektive, ističući važnost univerzalnih etičkih načela.
U drugom panelu, moderator dr. sc. Ivan Tepeš otvorio je raspravu o simbolici i komemorativnim praksama. Dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik na Hrvatskom institutu za povijest i član/potpredsjednik Matice hrvatske analizirao je manipulaciju simbolima vezanim uz Bleiburšku tragediju, dok se dr. sc. Marko Vukičević, viši asistent na Hrvatskom institutu za povijest, usredotočio na pristup austrijskih vlasti komemoracijama na Bleiburškom polju. Dr. sc. Vladimir Šumanović, docent na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija, osvrnuo se na odnos antifašista u Hrvatskoj prema komemoracijama, ukazujući na ideološke sukobe oko obilježavanja tih događaja. Dr. sc. Danijel Jurković, docent Odsjeka za komunikologiju i Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija, i dr. sc. Vlatko Smiljanić, docent Odsjeka za kroatologiju i Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija, zaokružili su panel pregledom obilježavanja Bleiburške tragedije od 1990. godine do danas u Hrvatskoj te u susjednim zemljama.
Na kraju simpozija najavljeno je i izdavanje Zbornika koji će sadržavati sve radove i izlaganja predstavljena tijekom ovih panela.
