Voditeljica tribine je dr. sc. Željka Lovrenčić, a gost je književnik, prevoditelj i nakladnik Mile Pešorda
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u četvrtak, 7. prosinca u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset četvrtu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice. Voditeljica tribine je dr. sc. Željka Lovrenčić.
Gost je književnik, prevoditelj i nakladnik Mile Pešorda. Na tribini će se govoriti o Pešordinu književnom i prevoditeljskome radu, boravku u Francuskoj, prijateljevanju s uglednim hrvatskim i svjetskim književnicima, nagradama i priznanjima, njegovoj borbi za očuvanje i promicanje hrvatske kulture, jezika i književnosti, kao i o prešućivanju te napadima na njega.
Mile Pešorda rođen je u Grudama 15. kolovoza 1950. godine. Hrvatski je književnik, prevoditelj i nakladnik. Antologijski je hrvatski pjesnik te istaknuti intelektualac. Nakon mature u gimnaziji u Grudama završio je 1973. godine studij romanistike na Filozofskome fakultetu u Sarajevu, obranivši s najvišom mogućom ocjenom deset (10) diplomsku radnju s temom o kazalištu apsurda. Poslijediplomske i doktorske studije pohađao je u Zagrebu i Parizu, gdje je kod Milana Kundere prijavio doktorsku disertaciju Ideja Europe u djelu Ive Andrića i Miroslava Krleže.
Bio je voditelj demonstratorskih vježbi iz latinskoga jezika sa studentima Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, radio je kao novinar u kulturnoj redakciji Radio-Sarajeva, kao zagrebački dopisnik za kulturu dnevnika Oslobođenje iz Sarajeva te kao nakladnik u izdavačkoj kući Veselin Masleša u Sarajevu, gdje je objavio i uredio više od tristo knjiga. Među tim naslovima bile su pjesme Fernanda Pessoe, Paula Celana, Abdulaha Sidrana, Czesława Milosza, sabrana djela Saula Bellowa, Isaka Samokovlije, Midhata Begića, Milana Kundere i dr. Godine 1984. javno je politički oklevetan kao kunderist, antikomunist i neprijatelj Jugoslavije (Mihajlo Lalić).
Mile Pešorda prevodi s francuskoga, talijanskoga, slovenskoga i makedonskoga jezika. Dobitnik je mnoštva nagrada i priznanja, među kojima ističemo godišnju nagradu dnevnika Oslobođenje u Sarajevu za komentar Zašto šutnja? (1976.), nagradu Dubravko Horvatić za poemu Baščanska ploča (2007.), godišnju nagradu Antun Branko Šimić za knjigu Baščanska ploča, poema (2009.) i dr. Godine 1996. dodijeljeno mu je najviše državno odlikovanje Republike Hrvatske za osobite zasluge za kulturu, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
(NSK)