Reformator školskog sustava SAD-a je američki Hrvat Henry Suzzallo, rođen prije točno 139 godina, prema kojem nosi ime Sveučilišna knjižnica “Suzzallo Library” na Sveučilištu u državi Washingtonu (University of Washington State) u Seattleu
Reformator sveukupnoga školskog sustava Sjedinjenih Američkih Država je amerikanac hrvatskog podrijetla koji se rodio na današnji dan prije točno 139 godina. Henry Suzzallo (22. kolovoza 1875. – 25. rujna 1933.) bio je sin Dalmatinaca Petra i Ane koji su 1852. godine odselili u San Francisco. Vrijedan i dobro obrazovan Henry Suzzallo za vrijeme predsjednika Herberta Clarka Hoovera (1874. – 1964.) biva imenovan direktorom prestižnog nacionalnog ADVISORY odbora za obrazovanje, čime je najpotpunije istaknuta cjelokupna znanstvena aktivnost Henrya Suzzalla – prožeta visokom socijalnom osjetljivošću, koja se očitovala u težnji da se omogući visoko obrazovanje za sve, bez obzira na ekonomski ili drugi status.
Henry Suzzallo rođen je u San Joseu (Kalifornija) kao što smo naveli 22. kolovoza 1875. godine, osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu, a visoku naobrazbu stekao je na Stanford-University, 1899. godine. Svoju nastavničku službu započeo je 1897. u Poljoprivrednoj školi u Alvisu, a 1899. postaje učiteljem u školi u Alamedi. Pedagoške studije nastavlja na Columbia-University, te 1905. stječe doktorat znanosti i kraće vrijeme radi na Yale-University, pa se 1906. vraća u Kaliforniju kao “assistent-professor” na Sveučilištu Stanford. Nešto kasnije (1907. – 1909.) radi na Sveučilištu Columbia, gdje osniva katedru za sociologiju obrazovanja, prvu u tom dijelu Sjedinjenih Država. Svakako najznačajniji položaj koji je Henryu Suzzallu u to vrijeme dodijeljen bio je izbor za predsjednika (rektora) Sveučilišta u Seattleu – “University of Washington State”, 1915. godine, na kojem se položaju zadržao do 1926. godine. Od tada se posvećuje reorganizaciji i unapređenju školstva u Sjedinjenim Američkim Državama.
U nizu poznatih Hrvata potpuno nam je ostao nepoznat prof. dr. Henry Suzzallo, Hrvat druge generacije u Americi – upozorava ovih godina nizom članaka akademik Ivo Trinajestić.
– O značenju i važnosti Henrya Suzzalla za znanost Sjedinjenih Država saznao sam, može se s pravom reći, sasvim slučajno – govori za Matičin web portal akademik Trinajstić.
– Boraveći 1991. godine na Sveučilištu u državi Washingtonu (University of Washington State) u Seattleu, proveo sam tijekom dvomjesečnog boravka u Americi mnogo vremena u tamošnjoj Sveučilišnoj knjižnici – “Suzzallo Library” i to u njenom, 1990. godine novopreuređenom Prirodoslovnom odjelu. Samo ime “Suzzallo Library” nije mi značilo ništa, dok me u jednom usputnom razgovoru gospodin Don Verlić, američki Hrvat druge generacije, podrijetlom iz Sinja, nije upozorio da je navedenu knjižnicu osnovao Hrvat prof. dr. Henry Suzzallo, kojemu je u počast knjižnica i dobila ime. Hrvata Henryja Suzzalla, smatra se zaslužnim za sveukupnu kulturu i znanost Sjedinjenih Američkih Država. Iz vrlo skromnih američkih izvora o podrijetlu Henrya Suzzalla može se jedino saznati da su njegovi roditelji Petar i Ana Suzzallo, podrijetlom iz Dalmacije, 1852. godine došli u San Francisco, da mu je otac bio najprije rudar u Placervilleu, a kasnije je bio poduzetnik u novopreimenovanom gradu San Joseu.
Među ostalim, osnovao je Šumarski fakultet (College of Forestry), donacijom uspješnog poduzetnika koji se bavio drvenom građom iz obitelji Anderson (Anderson Hall), Fakultet ribogojstva (College of fisheries) i Aeronautički fakultet. Tako je njegovom zaslugom u Seattle došao i mladi inženjer zrakoplovstva Willhelm Boeing, koji je tu osnovao tvornicu zrakoplova “Boeing”, iz koje su u naše vrijeme izišli i najpoznatiji, suvremeni putnički zrakoplovi Boeing 727, 737 i 747. Taj posljednji je, zbog svoje veličine poznat pod imenom “jumbo-jet” (veliki slonić). Boeingove zrakoplove je u svojoj floti donedavno imala i hrvatska zrakoplovna tvrtka “Croatia Lines”, a pitanje je zna li itko od nas da je za osnivanje Boeinga bio zaslužan upravo Hrvat Henry Suzzallo.
Suzzallo je naročito isticao socijalnu ulogu obrazovanja. Tako na jednome mjestu Edwin B. Stevens (1949: 148) piše: “Kako najbolje omogućiti visoko obrazovanje za sve, bez obzira na ekonomski ili drugi status, uvijek je bilo na srcu Henryju Suzzallu. Bio je previše svjestan koliko osobno duguje slobodnim institucijama, a da ne bi bio pun razumijevanja. Da njegovi roditelji nisu došli u ovu zemlju, mogao je biti sa svojim ‘rođacima na planinama koje se uzdižu s istočnih obala Jadranskog mora, čuvajući stada ovaca ili koza, ili ribar na tom moru’, gdje bi se njegove sposobnosti trošile na ‘male zadaće’. Zbog toga je bio za to da školarine ne smiju biti nedostupne ni najsiromašnijoj obitelji … Zanimljivo je naglasiti da je prof. Henry Suzzallo tijekom 1928. godine boravio u Europi i na uglednim europskim sveučilištima održao niz predavanja. Posjetio je sveučilišta u Beču, Beogradu, Bologni, Budimpešti, Bukureštu, Firenci, Padovi, Sofiji i Zagrebu, kazao je akademik Trinajstić.
Priredila: V. K.