Dva nova hrvatska blaženika

4 min čitanja

Među novoproglašenim blaženicima u Skadru su i dvojica Hrvata, fra Serafin Glasnović Kodić rodom iz Janjeva i don Anton Muzić, rodom iz Vrnavokola župa Letnica. Među biskupima koji su koncelebrirali tijekom misnog slavlja bili su zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić, požeški biskup Antun Škvorčević i dubrovački biskup Mate Uzinić, te biskup iz BiH Tomo Vukšića i Pero Sudar. Na svečanoj misi proglašenja blaženim sudjelovalo je i više od osam stotina hodočasnika iz Dubrovačke i Požeške biskupije te Zagrebačke nadbiskupije, uglavnom porijeklom iz Janjeva i Letnice

U subotu, 5. studenoga , kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih, u skadarskoj katedrali sv. Stjepana prvomučenika predsjedavao je slavljem proglašenja blaženima 38 mučenika koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri (in odium fidei) u razdoblju od 1946. do 1974. godine, za vrijeme komunističkog režima Envera Hodže. Među biskupima koji su koncelebrirali tijekom misnog slavlja bili su zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić, požeški biskup Antun Škvorčević i dubrovački biskup Mate Uzinić, te biskup iz BiH Tomo Vukšića i Pero Sudar. Na svečanoj misi proglašenja blaženim sudjelovalo je i više od osam stotina hodočasnika iz Dubrovačke i Požeške biskupije te Zagrebačke nadbiskupije, uglavnom porijeklom iz Janjeva i Letnice.

Kardinal Amato je u svojoj homiliji istaknuo misao pape Franje da mučiteljima treba oprostiti, ali i da trebamo čuvati spomen na naše mučenike. ‘Ne smijemo ih prepustiti zaboravu, nego im se uvijek možemo – i trebamo – obraćati u svojim molitvama’, poručio je kardinal Amato. Dodajmo ovome da je umjetnik Dragutin Glasnović, pranećak fra Serafina Glasnovića – Kodića, izradio tri relikvijara u kojima će moći novoga blaženika biti pohranjene u župama sv. Nikole u Janjevu i Kistanju te u crkvi Bezgrešnog začeća BDM u zagrebačkoj Dubravi, izvijestio je HKR.

Ova beatifikacija 38 mučenika predstavlja važan korak u duhovnoj obnovi Albanije koja je dugo vremena bila gotovo potpuno izolirana i gdje su vjera i vjernici bili izloženi najtežim progonima. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, vlast u Albaniji preuzeo je komunistički režim pod vodstvom Envera Hodže koji je 1967. proglasio „prvu ateističku državu na svijetu”. Tadašnji primas Albanije, mons. Vincenzo Prennushi odbio je Hodžin zahtjev da osnuje samostojnu Albansku Crkvu nezavisnu od Rima zbog čega je završio u zatvoru gdje je 1949. i preminuo od posljedica mučenja. Slična sudbina zadesila je i njegovih 37 sumučenika, slugu Božjih među kojima su bila i dvojica Hrvata, fra Serafin Glasnović Kodić rodom iz Janjeva i don Anton Muzić, rodom iz Vrnavokola župa Letnica. Za vrijeme režima Envera Hodže ukupno je u zatvoru umrlo ili su pogubljeni sedam biskupa, 111 svećenika, 10 redovnika i 8 redovnica, a razoreno je 1820 katoličkih, pravoslavnih i muslimanskih bogomolja. One koje nisu srušene prenamijenjene su za druge svrhe. Tijekom svog posjeta Albaniji u rujnu 2014. papa Franjo je odao počast katolicima koji su opstali, vidno dirnut svjedočenjem jedne redovnice i osamdesetogodišnjeg svećenika koji su preživjeli desetljeća progona. „Kako su to uspjeli izdržati?”, zapitao se papa. Svećenik koji je pred Papom iznio svoje svjedočanstvo, o. Ernest Simoni, proveo je mnogo godina u zatvoru i više puta osuđivan je na smrt.

Danas ima 88 godina i bit će kreiran kardinalom tijekom konzistorija koji je papa Franjo sazvao za 19. studenoga povodom zaključenja Svete godine milosrđa, izvijestio je Francuski program Radio Vatikana.
(IKA)
Podijeli ovaj članak
Skip to content