Voditeljica tribine je dr. sc. Željka Lovrenčić, a gost je kazališni i filmski redatelj, književnik, publicist i diplomat Miroslav Međimorec
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u četvrtak, 6. prosinca 2018. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, tridesetu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice. Voditeljica tribine je dr. sc. Željka Lovrenčić, a gost je kazališni i filmski redatelj, književnik, publicist i diplomat Miroslav Međimorec.
Na jubilarnoj, tridesetoj tribini na temu inozemne Croatice govorit će se o kazališnoj, filmskoj i televizijskoj djelatnosti Miroslava Međimorca, poslu redatelja i scenarista, odluci da se bavi književnošću, objavljenim knjigama i studijama, političkoj i diplomatskoj karijeri, sudjelovanju u Domovinskome ratu, obnašanju dužnosti veleposlanika Republike Hrvatske u Švicarskoj, povezanošću s Meksikom i dr.
Miroslav Međimorec rođen je 4. siječnja 1942. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i IV. gimnaziju. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je komparativnu književnost i engleski jezik (1964.) te odslušao poslijediplomski studij književnosti (1965. – 1967.). Kazališnu režiju diplomirao je 1973. godine na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost. Iste je godine bio na poslijediplomskome kazališnom studiju u Royal Shakespeare Company (RSC), London/Stratford on Avon. Doktorirao je 2010. godine iz teatrologije i dramatologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.
Napisao je romane Piše Sunja Vukovaru (2004.), Frankfurtska veza (2004.), Presvijetli i rabin (2006.), Lovac na generala (2013.), Kostino pismo (Svrha od slobode) (2014.), knjigu drama Tužni hrvatski san (2012.), zbirku pripovijedaka Diplomatske i druge priče (2016.) te knjigu General Praljak (suautorstvo s akademikom Josipom Pečerićem, 2017.). Autor je i dviju opsežnih povijesnih studija, kao što su Medački džep (2003. – 2004.) te Izvršio sam zapovijed: odveo sam u smrt 900 Hrvata (2008.). U toj je studiji riječ o svjedočenju britanskoga časnika Bernarda O’ Sullivana o izručenju hrvatskih vojnika 1945. godine jugoslavenskim partizanima. Napisao je i veći broj povijesnih, izvještajnih i vanjskopolitičkih raščlambi.