Prvi put su takav skup zajednički priredili Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost (KDKPD) “Ivan Antunović” i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha, te Filozofski fakultet iz Osijeka, Filozofski fakultet iz Zagreba i Katolički bogoslovni fakultet iz Đakova. Dani su održani uz pokroviteljstvo Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji i Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj
Trodnevnom manifestacijom Hrvati u Srbiji i Mađarskoj obilježili su 200. obljetnicu rođenja hrvatskoga velikana Ivana Antunovića (Kunbaja, 1815. – Kalača, 1888.), stožerne osobnosti narodnoga preporoda među Hrvatima u južnoj Ugarskoj. Liku i djelu Ivana Antunovića pristupilo s više strana – duhovne – liturgijskom proslavom; kulturne – priređivanjem izložbe “Život da mi bude Krist” u Gradskom muzeju u Subotici, iz fundusa Kalačke nadbiskupske riznice); te sa znanstvene – održavanjem međunarodnog znanstvenog skupa “Ivan Antunović – narodni preporoditelj Hrvata u Ugarskoj”.
Prvi put su takav skup zajednički priredile kulturne, znanstvene i visokoškolske ustanove iz Srbije, Mađarske i Hrvatske: Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost (KDKPD) “Ivan Antunović” i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha, te Filozofski fakultet iz Osijeka, Filozofski fakultet iz Zagreba i Katolički bogoslovni fakultet iz Đakova. Dani Ivana Antunovića održani su uz pokroviteljstvo Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji i Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj. Od ove je godine dan rođenja Ivana Antunovića jedan od četiriju praznika hrvatske zajednice u Srbiji – a ubuduće će biti vezan uz prosvjetu i obrazovanje budući da je Antunović za života materijalno pomagao školovanje brojnih učenika.
Dani Ivana Antunovića započeli su u petak, 19. lipnja otvorenjem izložbe “Život da mi bude Krist” autorice Adel Lakatos u subotičkom Gradskom muzeju. Izložbu su zajednički priredili Kalačka nadbiskupska riznica, Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost “Ivan Antunović” iz Subotice i Gradski muzej Subotica, iz čijih su zbirki zastupljeni eksponati. Na izložbi su izloženi dokumenti i predmeti vezani uz život biskupa Antunovića, njegovi portreti koje je izradio Sandor Olah, a može se pogledati i film Rajka Ljubiča o Antunoviću.
Na otvorenju izložbe nazočne je pozdravio ravnatelj subotičkoga Gradskog muzeja Istvan Hullo. Predsjednik KDKPD “Ivan Antunović” mons. Stjepan Beretić rekao je kako izložba otkriva važne pojedinosti iz Antunovićeva života. Kalačka nadbiskupska riznica i arhiv, te župni arhiv grada Aljmaša kriju ovo veliko blago izloženo na izložbi. Izložba je stajala u Antunovićevoj kanoničkoj kuriji pokraj kalačke prvostolnice. Punim sam srcem prolazio sobama u kojim je on živio sa svojom majkom. Ova je izložba umješno i srcem složena. Razgledajmo izložbu i uživajmo, možda nam se nametne odgovor na biskupovu želju – “Život da mi bude Krist”.
Izložbu je otvorio dr. Bаlаzs Bаbel, kаlаčko-kečkemetski nаdbiskup i metropolit, istaknuvši kako Hrvati koje žive u Mađarskoj i Srbiji mogu biti zahvalni Antunoviću za jačanje nacionalnog identiteta. Nakon otvorenja izložbe, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici održana je svečana akademija na kojoj su se nazočnima obratili predstavnici institucija koje su suorganizirale i poduprle Dane Ivana Antunovića.
U kontekstu obilježavanja praznika hrvatske zajednice – Dana rođenja Ivana Antunovića, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić istaknuo je “da nije Ivana Antunovića – danas nas ne bi bilo ovdje i ne bismo se zvali ovako kako se zovemo. Uvažavajući pravo svakoga da se koristi bunjevačkim imenom kako hoće i kako se osjeća, mi dobro znamo da se Ivan Antunović osjećao i Hrvatom, i da je svoj jezik zvao hrvatskim. U tom smislu mi se našeg bunjevačkog imena, naše bunjevštine, našeg Ivana Antunovića nikada nećemo odreći. Ivan Antunović je najveći velikan koji nas je zadužio u povijesti.
Subotički biskup Ivan Penzeš istaknuo je kako je ta proslava značajna za Subotičku biskupiju, osobito za vjernike Hrvate Bunjevce za čiji se vjerski, kulturni i općeljudski preporod Antunović zalagao. Dubravka Severinski iz Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske naglasila je kako su ovdašnji Hrvati zahvaljujući svojoj samoorganiziranosti uspjeli voditi brigu o očuvanju svoga identiteta i sukladno mogućnostima graditi vlastitu manjinsku infrastrukturu. Valentina Šarčević, opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, kazala je kako izučiti i prezentirati ukupno djelo Ivana Antunovića predstavlja nemali zadatak, ali je to od velike važnosti ne samo za hrvatsku zajednicu na tom području, nego gledano iz povijesnoga kuta, za ukupni hrvatski narod. O Antunoviću je govorio i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
Predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan naglasio je dobru suradnju hrvatskih znanstvenika iz Srbije i Mađarske te dodao kako bi tu suradnju trebali proširiti i na druga polja. Dr. Milica Lukić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izrazila je uvjerenje kako nam suradnja između Antunovića i Strossmayera mogu i danas biti uzor i poticaj.
U umjetničkom dijelu programa nastupili su Subotički tamburaški orkestar pod ravnanjem Marijane Marki, te Katedralni zbor “Albe Vidaković” i Katedralni dječji zbor “Zlatni klasovi” pod ravnanjem Miroslava Stantića. Pjesmu “Bunjevci biskupu Antunoviću” Alekse Kokića kazivala je Nevena Mlinko.
Svečanoj akademiji nazočili su i Vlado Radulović iz Ureda za ljudska i manjinska prava, Ivan Sabolić, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Neven Marčić, konzul gerant Republike Hrvatske u Subotici sa suradnicima, Blaško Stantić, član Gradskog vijeća Grada Subotice zaduženog za obrazovanje, kao i svećenici Subotičke biskupije, predstavnici udruga kulture Hrvata u Srbiji i sudionici Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Ivan Antunović – narodni preporoditelj Hrvata u Ugarskoj.
Međunarodni znanstveno-stručni skup “Ivan Antunović – narodni preporoditelj Hrvata u Ugarskoj” započeo je u petak u sklopu svečane akademije dvama plenarnim izlaganjima prof. dr. Vladimira Dugalića “Kršćanska vjera – ishodište i nadahnuće Antunovićeva života i rada i doc. dr. Dinka Šokčevića na temu “Biskup Ivan Antunović i mađarska nacionalno-integracijska ideologija”.
Dr. Šokčević rekao je kako se Antunović zalagao za jezičnu i kulturnu autonomiju Hrvata u Bačkoj i nije podržavao ideje o razbijanju postojeće državne organizacije. Antunović je shvatio kako je bunjevačkim i šokačkim Hrvatima kulturna i jezična autonomija realni cilj. Neke druge manjine – Srbi i Rumunji koji su imali svoje nacionalne države izvan granica monarhije, zahtijevale su teritorijalnu autonomiju. Antunović je javno rekao i napisao kako Mađari trebaju osigurati ravnopravnost svim manjinama, jer ako to ne učine to će biti pogubno za njih. On ih je samo upozoravao, ali nije htio njihovu propast. S druge strane, govorio je puno o eventualnoj slavenskoj uzajamnosti te se tvrdi da je prorekao nastajanje Jugoslavije. Što se tiče njegova odnosa spram ideja jugoslavenskog jedinstva, on je u svojoj ‘Raspravi’ napisao kako takvog jedinstva nema bez vjerskog sjedinjenja”, rekao je Šokčević.
U sklopu manifestacije u Subotici i Kalači predstavljen je Antunovićev dosad neobjavljeni roman “Posliednji Gizdarev” koji je za tisak priredio izv. prof. dr. Petar Vuković. Knjigu su povodom jubileja skupa objavili Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj.
Dani Ivana Antunovića završeni su u nedjelju, 21. lipnja programom u Kalači, kamo su autobusom iz Subotice otputovali sudionici skupa i poštovaoci Ivana Antunovića. Bila je to prigoda za posjet knjižnici i riznici Kalačko-kečkemetske nadbiskupije gdje je posebnu pozornost privukla knjižnica nadbiskupa Adama Patačića iz 18. stoljeća.
Izložba fotografija “Zbogom bili salaši” Ivana Ivkovića Ivandekića priređena je u predvorju Gradskog kazališta. Otvarajući izložbu, Mišo Hepp, zastupnik hrvatske zajednice u mađarskom parlamentu, rekao je kako samo rijetki još pamte neke od predmeta i salaša koji su nestali u prošlosti a koji preko fotografija u sjećanje dozivaju lijepe uspomene.
Akademija u organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj svojevrstan je nastavak znanstvenog skupa, a predavanja su održali mons. dr. Andrija Anišić na temu “Antunovićeva misao za naše vrijeme” i doktorand Silvester Balić na temu “Književni sadržaji u Antunovićevoj periodici”. Dr. Stjepan Blažetin je kao voditelj programa izrazio veliku radost što se program nastavlja u Kalači, Antunovićevu gradu. Riječi pozdrava uputila je i generalna konzulica RH u Pečuhu Vesna Haluga.
Svečano misno slavlje u crkvi Sv. Josipa za pokojnog Ivana Antunovića predvodio je mons. Beretić s kojim su suslavili mons. Anišić, tajnik KDKPD “Ivan Antunović” Ivica Ivanković Radak, te svećenici iz Santova i Kalače.
Predstavnici svih organizatora i institucija, uz prigodni kulturni program položili su vijence na spomen-ploču Ivana Antunovića. U dvorištu Visoke škole Pal Tomori pjesmom i folklornim točkama predstavili su se Bunjevačka “Zlatna grana” – Baja, Plesni ansambl “Biseri” – Dušnok, Orkestar Čabar i Orkestar Zabavna industrija. Okupili su se Hrvati iz Kalače, Pečuha, Santova, Dušnoka, Kaćmara, Baje, Gare i drugih mjesta.
Organizatori su najavili kako će prilozi s održanoga međunarodnoga znanstvenog skupa biti tiskani u zborniku s međunarodnim recenzijama.
(IKA)