Na današnji dan Marko Marulić, završio je Juditu. Marulić je nacionalni klasik, tvorac prvog epa na hrvatskom jeziku, ujedno i klasik kršćanske književnosti te humanist europskog formata.
Tekst: V. K.; Foto: HINA; Shutterstock | Marko Marulić, poprsje Marka Marulića (rad kipara Ivana Meštrovića)
Dan hrvatske knjige slavi se 22. travnja jer je na taj dan na vremenskoj okomici od 523 proljeća, točnije 22. travnja 1501. otac hrvatske književnosti Marko Marulić (Split, 1450. – Split, 1524.) dovršio Juditu, svoje najpoznatije djelo na hrvatskome jeziku. Jezična podloga Judite je splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja pa je po tome ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika. Na Dan hrvatske knjige Društvo hrvatskih književnika iz Zagreba dodjeljuje nagrade Judita, Slavić i Davidias, nazvane po Marulićevim djelima.
Nadalje, diljem Lijepe Naše odvija se niz programa u čast Dana hrvatske knjige, dok je posebno u toj prigodi svečano u Marulovu rodnome gradu. U Splitu se, naime, odvijaju 34. Marulićevi dani, festival hrvatske drame od 20. do 29. travnja 2024. Publika je već 20. travnja uživala u dvije predstave, od 11 koliko će ih biti prikazano u ovih dolazećih desetak dana kako je najavila selektorica Jelena Kovačić, dramatičarka i dramaturgija.
U splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu dodjeljene su nagrade “Marin Držić” Ministarstva kulture za nove dramske tekstove. Prvu nagrada pripala je Espi Tomičić: „Tuđe topline“. Druga nagrada dodijeljena je ravnopravno Luciji Marković za djelo „75 godina i Alah nije prozborio ni riječ“ i Antoneli Tošić: za dramu „Bolna djeca u cvijeću“. Treću nagradu ravnopravno dijele Nina Horvat za djelo „Krivi spoj“ i Dorotea Šušak za dramski tekst „Trenutak prije-poslije (ili Djeca odlaze nepomućenih očiju)“ te Matej Opolcer za dramu „Tigrice“.
U selekciji za kazališni festival 34. Marulićeve dane, podsjetimo, bilo je prijavljeno 54 predstave, dok će festivalska publika uživati u slijedećim dramskim izvedbama do 29. travnja. Predstava “Možeš biti sve što želiš” Ivane Vuković, koja je i redateljica u produkciji Kunst teatra, a propituje različite forme patrijarhata. Izvode se “Rastanci” Mani Gotovac u izvedbi riječkog HNK Ivana pl. Zajca i redateljice Anastasije Jankovske. Predstava “Cure” u koprodukciji UO kolektiv Igralke, Zavod VIDNE i HNK Ivana pl. Zajca uz partnerstvo Slovenskog mladinskog gledališča i MASKA iz Ljubljane u režiji Tjaše Črnigoj kroz intimne ispovijesti tri generacije žena progovara o vrlo osobnoj povijesti ženske seksualnosti propitujući prava žena. “Slučaj vlastite pogibelji” Kristiana Novaka u izvedbi varaždinskog HNK u koprodukciji s HNK Ivana pl. Zajca, kriminalistička je drama u kojoj je kritička oštrica usmjerena prema tri različita sustava (školstvu, policiji i obitelji) koji se nepovratno urušavaju pod pritiskom krivih odluka, manipulacija, korupcije i zataškavanja. Novakovu dramu je režirao Ivan Plazibat.
Autorski projekt Tomislava Šobana “Zbilja” HNK u Zagrebu inspiraciju crpi iz predavanja američkog fizičara Richarda Feynmana, te publiku u maniri postdramskog kazališta poziva na drugačije preispitivanje zbilje, kako one kazališne, tako i one koju svakodnevno živimo. “Crvena voda” Jurice Pavičića izvedbi HNK Split i režiji Ivice Buljana kroz priču o nestanku jedne djevojke i potrazi koja traje gotovo trideset godina progovara o zemlji u kojoj živimo, o njenim društvenim padovima i moralnim degradacijama. Predstava Mate Matišića “Moji tužni monstrumi” Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba u režiji Vite Taufera vrlo se otvoreno poigrava pitanjima odnosa fikcije i zbilje, lika i stvarne osobe, kao i naše nevjerice.
Predstava “Maske” autora, režisera i glumca Dražena Šivaka u produkciji UO Grupa u koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igrama i u suradnji sa Scenom Ribnjak i Teatrom EXIT vode publiku na putovanje kroz povijest maski koje seže u daleku prošlost. Predstava “Simfonije/Turpituda” u produkciji Eurokaza i režiji Rajne Racz tematizira odnos dva velika književna barda, Miroslava Krleže i Marka Ristića u trenutku velikih društvenih promjena i nadolazećih ratnih katastrofa. Autorski projekt Ksenije Zec “Euforija” u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih i režiji autorice priča je o jednom razredu koji se sprema za maturalnu zabavu dok njihova razrednica, otvara niz pitanja i suočava nas s mnogim predrasudama s kojima se teško nosimo. “Sería una pena que se marchiten las plantas” (“Bilo bi šteta da biljke krepaju”) Ivora Martinića u izvedbi Apacheta sala estudio iz Buenos Airesa, redatelja Guillerma Cacacea prikazat će nam nešto drugačiji kazališni put čiji od onog uobičajenog, jer se probe za nju nisu dogodile prije prve izvedbe nego se događaju pred publikom. Tekst je naučen, ali cjelokupni kazališni proces koji tematizira raspad jedne ljubavi događa se ovdje i sada, pred nama. Po riječima selektorice Jelene Kovačić ove su se predstave “izdvojile svojom umjetničkom i produkcijskom kvalitetom, ali i spremnošću na kazališni rizik.
O festivalskim nagradama “Marul” odlučivat će žiri u sastavu: Borna Baletić (ADU Zagreb), Vesna Bulić Baketić (Muzej grada Splita), Trpimir Jurkić (HNK Split), Miona Miliša (Umjetnička akademija Split) i Stela Mišković (KP Zetski dom) a dodijelit će se i Nagrada publike za najbolju predstavu.
Zaključno, Dan hrvatske knjige i spomen na Marka Marulića kroz festival i niz drugih svečanosti doista je na reprezentativnoj umjetničkoj razini.
Ovu je godinu Hrvatski sabor proglasio Godinom Marka Marulića u povodu 500. obljetnice smrti oca hrvatske književnosti.
Vidi: Marko Marulić; Judita