Osobni pečat knjižnoga svijeta

U Frankfurtu je ovih dana održan najveći sajam knjiga na svijetu. Nastupili su i naši ljudi od pera međunarodnog ugleda, a zemlja partner bila je Slovenija koja je hrvatskim autorima također dala značajno mjesto

5 min čitanja

Jubilarni 75. sajam knjiga u Frankfurtu na Majni (18. – 22. X. 2023.) privukao je 215000
posjetitelja. Frankfurt se opet potvrdio kao središnje međunarodno sastajalište za knjižnu i
medijsku industriju te prodaju autorskih prava. Literary Agents & Scouts Centre (LitAG), kao
žarište trgovanja autorskim pravima, prijavio je rekordnu posjećenost. S poslovnim agentima za
autorska prava iz ukupno 324 agencije i više od 35000 ugovora, Centar je bio zaposleniji nego
ikad prije. U halama se predstavilo više od 4000 izlagača iz 95 zemalja, među kojima je bilo 40
najboljih hrvatskih nakladnika. Više od 7000 predstavnika medija izvještavalo je o 2600
programskih priredbi u sklopu kojih svatko nastoji ostaviti što snažniji osobni pečat.
Prelistavajući grafički atraktivno oblikovana izdanja hrvatskih nakladnika – izloženih u Hali 4 –
uočili smo kako domaći izdavači postaju sve konkurentniji igrači kao što su: Školska knjiga,
Kašmir promet, Srednja Europa, Profil, Kršćanska sadašnjost, Matica hrvatska, Mozaik knjiga,
Meandar media, Naklada Ljevak, Naša djeca, Fraktura, VBZ, OceanMore, Hena com, Stilus,
Sandorf, VF Libris ili pak Fokus komunikacije… Pažljivo su se slušali i izabrani naslovi
audioknjiga na hrvatskome jeziku koje producira Book&Zvook, uz nazočnost naslova književne
agencije Corto Literary koja zastupa najprestižnije pisce na hrvatskom jeziku iz jugoistočne
Europe. Međutim, djeca hrvatskih korijena s frankfurtskom adresom hrlila su po našu slovaricu i
slikovnice s veselim junacima poput Rite, Kikije, Lane i Tamare koje potpisuje inovativna
Slatkopedija, splitske novinarke i poduzetnice Kate Bošković. Skupni nastup naših nakladnika
organizirala je Zajednica nakladnika i knjižara pri HGK-a, uz financijsku potporu Ministarstva
kulture i medija.


Zemlja partner jubilarnog sajma bila je Slovenija, uvrstivši fascinantne hrvatsko-slovenske
književne veze u svojih 70 atraktivnih programa. Zapažen nastup ostvarile su vrsne suvremene
hrvatske autorice koje su sudjelovale na različitim tematskim panelima. Dio njih stigao je na
poziv slovenskih kolega, koji su doista realizirali upečatljiv nastup. Uz naše višejezične
književnice europske slave Alidu Bremer, Ivanu Sajko, Mašu Kolanović, Snježanu Berak i znanstvenicu Anitu Peti-Stantić, nastupila je i Zadranka Marina Vidaić, ovogodišnja dobitnica
Nagrade Europske unije za književnost. Promoviran je njezin nagrađeni roman Stjenice (2021.),
koji intrigantno korespondira s aktualnom hrvatskom stvarnošću. M. Vidaić izabrana je među 13
nominiranih mladih književnih zvijezda EU-a, čija će se djela kontinuirano promovirati na
globalnoj razini kako bi brže osvojila čitateljstvo izvan svojih nacionalnih i jezičnih granica.


„Jako je dobro da smo iskoristili odlične odnose sa susjednom Slovenijom koja je bila zemlja
partner pa su na više panela u Frankfurtu zajedno sudjelovali slovenski i hrvatski pisci. Lijepa
Naša nedavno je otvorila i lektorat kroatistike u Regensburgu. Hrvatska književnost sasvim
dobro je zastupljena u njemačkim prijevodima i kod manjih nezavisnih i kod velikih izdavača.
Mislim da time možemo biti zadovoljni“, ocijenio je Gordan Bakota, veleposlanik Republike
Hrvatske u Njemačkoj.


Karin Schmidt-Friderichs iz Njemačke knjižarske udruge pohvalila je svestranost sajma kao
trgovačkog čvorišta, festivala čitanja i knjižne platforme. Ovakve velike događaje rijetko
zaobilazi aktualna politika pa je tako prije samog otvorenja otkazana dodjela nagrade
LiBeraturpreis palestinskoj književnici Adaniji Šibli. Na sajmu se intenzivno raspravljalo o
međunarodnim sukobima i društvenim temama poput klimatskih promjena, demokratskih kriza i
ratova. Iznimnu pozornost izazvao je govor slovenskog filozofa Slavoja Žižeka o bliskoistočnom
sukobu. Juergen Boos, direktor sajma, istaknuo je kako je u ovim vremenima važno braniti
slobodu izražavanja te koristiti sajam kao platformu za slobodnu razmjenu ideja. Istaknuo je
važnost osobnih susreta autora i publike te naglasio pozitivan odaziv mladih Europljana na
TikTok pozornicu.


Nedvojbeno, Frankfurt je mjesto na kojem se, osim uvida u svjetsku izdavačku produkciju, prate
društvene i kulturne preobrazbe te stvaraju novi kulturni proizvodi. Frankfurtski sajam knjiga je
inspirativno mjesto rastućih kulturnih industrija EU-a. Nacije se natječu u postignućima na
području kulture i umjetnosti pisane riječi. Mali jezici u Europskoj uniji imaju problem što se
vrlo teško probijaju uz engleski, njemački, francuski, španjolski i tu treba puno raditi cijele
godine uz pomoć kulturne diplomacije, ali i poslovnih veza. „Frankfurtski sajam upravo tome
služi da se autori povežu i da se plasira nešto što mi smatramo da je vrijedno, a to je u knjizi
sažeto kao naš pogled na život. Knjiga u tiskanom izdanju preživjela je izgleda navalu e-knjige“,
potvrdio nam je Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara RH.

Tekst: Vesna Kukavica

Podijeli ovaj članak
Skip to content