Dvostruki jubilej najčitanije hrvatske revije hispanističkoga svijeta Studije Croatice obilježava se ovog proljeća u Buenos Airesu, Zagrebu i Splitu
Publicist mr. sc. José Maria Vrljicak iliti Joza Vrljičak, višedesetljetni urednik časopisa i portala Studia Croatica iz Argentine, govori o iseljeničkoj medijskoj sceni Latinske Amerike prigodom 65. obljetnice tiskanoga izdanja toga kultnog periodičnika – koji već 30 godina ima i vlastitu istoimenu internetsku platformu koja je zabilježila više od 15 milijuna posjeta.
Gospodine Vrljičak, časopis Studia Croatica slavi 65. obljetnicu kontinuiranog izlaženja na španjolskom jeziku. Kako je sve počelo?
—Sve je započelo s jasnom vizijom: objavljivati teme iz hrvatske povijesti i kulture na jednome međunarodnom jeziku, poput španjolskoga, te međunarodnoj javnosti objasniti razloge zbog kojih su Hrvati imali želju i pravo na vlastitu neovisnu i suverenu državu.
Već u prvom broju istaknuto je da je temeljna zadaća časopisa Studia Croatica informirati utjecajne osobe, vlade, organizacije te novinarske i političke institucije u zemljama španjolskoga govornog područja o pravednosti borbe hrvatskoga naroda za nacionalnu neovisnost i o njegovu doprinosu zajedničkoj europskoj kulturi. U tu se svrhu časopis besplatno slao uglednim pojedincima i institucijama kako bi se u svijetu stvorilo povoljno ozračje za hrvatsko pitanje te kako bi se javnost objektivno, znanstveno i uvjerljivo upoznala s hrvatskom problematikom. Tijekom 65 godina kontinuiranog izlaženja časopis se uspješno prilagođavao tehnološkim promjenama i novim načinima informiranja i komunikacije. Od 1960. godine izlazio je u tiskanom obliku, a mojim uključivanjem u rad časopisa 1994. započeo je intenzivniji proces informatizacije. Krajem 1996. pokrenuli smo mrežnu stranicu, na kojoj su objavljivana nova izdanja, a postupno su digitalizirani i svi prethodni brojevi te drugi vrijedni materijali. Budući da je riječ o tisućama stranica, proces digitalizacije trajao je godinama.
U koje se zemlje svijeta distribuirala Studia Croatica i je li, po Vašemu mišljenju, ostvarila planove svojih utemeljitelja?
—Studia Croatica distribuirana je u brojne zemlje španjolskoga govornog područja, osobito u Latinskoj Americi i Španjolskoj, ali i u druge države u kojima su djelovale relevantne političke, kulturne i akademske institucije. Slanjem časopisa utjecajnim pojedincima, vladama, sveučilištima, knjižnicama i medijskim ustanovama nastojalo se doprijeti do onih koji su mogli oblikovati međunarodno javno mnijenje. S povijesne distance možemo reći da su planovi i vizija utemeljitelja ostvareni. Hrvatska je danas slobodna i neovisna država, međunarodno priznata i ravnopravno uključena u zajednicu naroda. Svijet poznaje Hrvatsku, njezin identitet, kulturu i političku samostalnost. U tom smislu, časopis je dao vrijedan doprinos informiranju međunarodne javnosti i stvaranju razumijevanja za hrvatsko pitanje u razdoblju kada to nije bilo jednostavno niti politički neutralno.
Vi preuzimate časopis devedesetih te mu dodajete internetsku inačicu na portalu prije točno tri desetljeća. Vi ste zapravo pionir medijske konvergencije u Hrvata, odnosno iseljeničke periodike koja se za čitateljima Y generacije seli na Mrežu?
—U razdoblju kada je časopis izlazio isključivo u tiskanom obliku, njegova distribucija bila je nužno ograničena. Primjerci su se slali političkim i društvenim liderima u hispanoameričkim zemljama te u oko 150 knjižnica diljem svijeta. Doseg je bio značajan, ali ipak vezan uz fizičku distribuciju. Istodobno je, osobito u Argentini, a ponajviše u Buenos Airesu, izlazio velik broj časopisa, biltena i knjiga na hrvatskome jeziku. Tijekom godina i desetljeća mnoge su se od tih publikacija postupno ugasile, ponajprije zato što je znanje hrvatskoga jezika među novim naraštajima postupno slabilo. Digitalizacijom časopisa Studia Croatica otvorilo se novo poglavlje. Doseg se znatno proširio, a broj čitatelja kontinuirano je rastao. Časopis je postupno nadišao okvire hispanoameričkog prostora i postao globalno dostupan. Zanimljivo je da se mrežna inačica danas u velikoj mjeri čita i u samoj Hrvatskoj.
Prema statističkim podacima, najviše posjeta dolazi iz Argentine (17,6%), Španjolske (11,7%), Hrvatske (11,1%), Meksika (6,8%), Sjedinjenih Američkih Država (6,7%) i Čilea (6,7%). U proteklih trideset godina zabilježeno je više od 15 milijuna posjeta mrežnoj stranici.
Osim cjelokupne zbirke časopisa, čitateljima smo stavili na raspolaganje i velik broj knjiga, članaka te drugih materijala o hrvatskoj tematici na više jezika – hrvatskom, engleskom, francuskom i španjolskom. S vremenom su se pojavili i novi internetski formati. Među njima su blogovi, poput onoga našeg na adresi studiacroatica.blogspot.com, koji godišnje bilježe oko 100.000 posjeta. Također intenzivno koristimo društvene mreže, osobito Facebook, gdje redovito objavljujemo sadržaje o hrvatskim temama na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.
Što sve danas sadrži taj najčitaniji hrvatski web portal na španjolskome jeziku u svom digitalnom repozitoriju?
—Nije jednostavno sažeti sadržaj portala u nekoliko rečenica, jer je riječ o desecima tisuća stranica i više međusobno povezanih sustava i platformi. Portal danas obuhvaća cjelokupnu digitaliziranu zbirku časopisa Studia Croatica, brojne knjige, znanstvene i publicističke članke te razne druge materijale vezane uz hrvatsku povijest, kulturu, politiku i identitet. Ukupno je dostupno oko 50.000 stranica sadržaja.
Sav objavljeni materijal povezuje zajednička nit – hrvatska tematika predstavljena međunarodnoj publici, ponajprije na španjolskome jeziku, ali i na drugim svjetskim jezicima. Upravo ta širina i dugogodišnja sustavna izgradnja arhiva čine portal jedinstvenim u hrvatskome medijskom i iseljeničkom prostoru.
Kako je ideju internetskog portala prihvatila hrvatska zajednica u dijaspori i domovini?
—Prihvaćenost internetskog portala vrlo je velika. Danas je uporaba interneta, a osobito društvenih mreža, globalni fenomen koji nadilazi kulture i generacije. U tom kontekstu i naš je portal pronašao svoje mjesto među čitateljima u dijaspori, ali i u domovini. Promatrajući širu sliku elektroničkih komunikacija, vidimo pojavu brojnih hrvatskih mrežnih stranica i portala, osobito na društvenim mrežama. Zanimljivo je da većinu internetskih sadržaja na španjolskome jeziku pokreću i održavaju upravo Hrvati iz Argentine, što potvrđuje vitalnost i trajnu povezanost te zajednice s hrvatskim identitetom.
Što se tiče suradnika, tijekom 65 godina u časopisu Studia Croatica pisao je velik broj autora iz različitih zemalja i područja djelovanja. Naša su vrata otvorena svima koji žele objaviti kvalitetne tekstove vezane uz hrvatsku tematiku, bilo u tiskanom izdanju ili na našim elektroničkim platformama.
Kako surađujete s Hrvatskom maticom iseljenika?
—U prvim godinama mojega vođenja časopisa 1990-ih financijska potpora je dolazila od Hrvatske matice iseljenika – s kojom stalno dobro surađujemo. Kasnije smo dobivali potporu i od Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH. Kada govorimo o toj instituciji, važno je naglasiti da se radi o subvencijama koje se dodjeljuju isključivo za konkretne projekte, dok je osiguravanje sredstava za redovito izdavanje časopisa i kontinuirano održavanje naših mrežnih stranica znatno zahtjevnije.
Nadalje, Studia Croatica redovito objavljuje obavijesti HMI-ja i sadržaje putem bloga i društvenih mreža, osobito Facebooka. S druge strane, Hrvatska matica iseljenika u svojem časopisu Matica objavljuje vijesti o aktivnostima časopisa Studia Croatica. Ta uzajamna suradnja pridonosi boljoj povezanosti domovine i iseljeništva.
Multimedijski sadržaji Vašeg portala vrijedan su dokument iz života Hrvata u Argentini, zar ne?
—Naš YouTube kanal pokrenut je sredinom 2007. godine. Danas sadrži 1.230 videozapisa, s ukupno oko 93 sata snimljenog materijala. Od osnutka do danas zabilježeno je oko 580.000 pregleda. Većina videozapisa snimljena je u Argentini, gdje je hrvatska zajednica izrazito aktivna, no snimali smo i u Montrealu, New Yorku te u Hrvatskoj. Ti zapisi doista predstavljaju vrijedan dokument o životu, kulturnim aktivnostima i identitetu Hrvata u iseljeništvu. Teško bih izdvojio nešto posebno za višekratno gledanje. Smatram da je sav sadržaj objavljen s razlogom i da ima svoju vrijednost. Konačan izbor ipak ovisi o interesima i afinitetima pojedinoga gledatelja, bilo da ga više zanima povijest, kultura, intervjui ili aktualna zbivanja u zajednici.
Uveli ste u uredništvo časopisa Studia Croatica kolegicu i životnu partnericu pravnicu Adrianu Smajić, pripadnicu drugog iseljeničkog naraštaja. Koliko je njezina vizura na suvremeno hrvatsko zajedništvo na globalnoj razni obogatila časopis i portal?
—Adriana Smajić obnaša dužnost tajnice uredništva časopisa Studia Croatica od 2004. Tijekom godina bila je ključna osoba u savjetodavnom smislu, osobito pri donošenju važnih i složenih odluka, a istodobno je vodila i administrativne poslove vezane uz časopis i portal. Njezino izvrsno poznavanje hrvatskoga jezika značajno pridonosi kvalitetnim odnosima s osobama i institucijama u Republici Hrvatskoj. U kontekstu multimedijskih sadržaja snimila je najveći dio naše videoprodukcije za YouTube kanal, vodila brojne intervjue te i sama sudjelovala u medijskim razgovorima.
Zbog svega navedenog, ali i s pogledom prema budućnosti projekta, pozvao sam je 2015. godine da zajedno sa mnom preuzme suuredničku ulogu u časopisu. Njezina perspektiva suvremenoga hrvatskog zajedništva na globalnoj razini zasigurno je obogatila i osnažila rad časopisa Studia Croatica, osobito u povezivanju domovine i iseljeništva.
Publicističke inovacije Adriane Smajić vezane uz očuvanje hrvatskoga kulturnog identiteta prepoznala je i nagradila prestižna međunarodna Mreža hrvatskih žena. Vi ste također primili visoka odličja Republike Hrvatske za aktivnosti vezane uz stvaranje hrvatske države, te za afirmaciju hrvatske kulture u publicistici španjolskoga govornog područja.
—Lijepo je prisjetiti se priznanja. Ja sam osobno primio državno odličje Red hrvatskog pletera koji mi je dodijelio prvi hrvatski predsjednik i utemeljitelj neovisne Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tuđman 1997. godine. Obnašao sam, uz ostalo, dužnost potpredsjednika Međudruštvenog odbora hrvatskih udruga i ustanova u Argentini. Povelju Republike Hrvatske dodijelio je časopisu Studia Croatica 2010. godine bivši hrvatski predsjednik dr. sc. Ivo Josipović, a primio sam je ja kao glavni urednik revije Studia Craotica iz ruku tadašnje veleposlanice RH u Argentini Mire Martinec. Također, bio sam član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH do 2017. godine.
Jesu li vas oboje ta priznanja motivirala na nove izazove poput prijevoda najčitanijega hrvatskoga povijesnog romana Zlatarovo zlato pisca Augusta Šenoe na španjolski jezik?
—Prije svega, priznanja su nam bila velika čast i potvrda dosadašnjeg rada. Međutim, prijevod najčitanijega hrvatskoga povijesnog romana Zlatarovo zlato Augusta Šenoe na španjolski jezik nije bio izravno potaknut tim priznanjima. Naime, istina je da sam ja osobno primio priznanje kao i naš časopis prije početka prijevoda, dok je Adriana svoje dobila nakon toga. Stoga je odluka o prijevodu proizašla ponajprije zbog svijesti o važnosti Šenoe i njegova djela, ali i zbog činjenice da je roman već preveden na brojne jezike, dok prijevod na španjolski nije postojao.
Ujedno smo svjesni da je vrlo malo hrvatskih književnih djela dostupno na španjolskome jeziku. Željeli smo zato izabrati djelo koje autentično predstavlja hrvatsku povijest i identitet te koje može poslužiti kao most između domovine i iseljeništva – ali i približiti hrvatsku povijest, razvoj i kulturu svim hispanofonim čitateljima zainteresiranima za Hrvatsku. Za prijevod ovoga važnoga povijesnog romana Adriana je dobila potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH, čime je projekt dobio i institucionalnu potvrdu svoje kulturne vrijednosti.
Kako iz iseljeničke argentinske pozicije ocjenjujete napredak Republike Hrvatske u suvremenom dobu u odnosu na prošlost – kada je Vaša obitelj morala emigrirati iz domovine? Što biste preporučili kreatorima hrvatskih politika vezano uz naraštaj rođenih u domicilnim inozemnim sredinama?
—Naravno da smo vrlo zadovoljni uspostavom suverene i neovisne Republike Hrvatske, osobito kada to usporedimo s političkim i institucionalnim sustavom koji je postojao u prošlosti. Hrvatsko iseljeništvo u Argentini, osobito ono koje je pristiglo nakon Drugoga svjetskog rata, uložilo je golemi trud u očuvanje hrvatskoga identiteta, jezika i kulture, uvijek sanjajući dan kada će ponovno vidjeti svoju voljenu domovinu. Zahvaljujući Bogu, moji su roditelji uspjeli posjetiti Hrvatsku. Mnogi drugi, osobito oni koji su se iselili između 1920. i 1930. godine, to nisu dočekali, ali njihova djeca, unuci i praunuci danas imaju tu mogućnost. Oni se vraćaju kao posjetitelji, ali i kao studenti, radnici ili novi stanovnici slobodne i neovisne Hrvatske. To je povijesni iskorak koji za našu obitelj, kao i za mnoge druge generacije, ima duboko emotivno značenje.
Često čujemo poruku predstavnika hrvatskih vlasti – “Dođite živjeti u Hrvatsku, dobrodošli ste, čekamo vas“. Ta je poruka ohrabrujuća i važna. Međutim, kada potomci iseljenika dođu, nerijetko se suočavaju s nedostatkom konkretne institucionalne potpore. Stječe se dojam da su radne mogućnosti za doseljenike često ograničene, primjerice na turizam i ugostiteljstvo, iako među potomcima hrvatskih iseljenika ima visokoobrazovanih i stručnih ljudi različitih profila. Pozdravljamo osnivanje Ministarstva demografije i useljeništva te se nadamo da će ono ponuditi konkretne, sustavne mjere koje će olakšati integraciju i potaknuti dolazak potomaka hrvatskih iseljenika, osobito iz Latinske Amerike.
Bilo bi važno razviti jasne programe profesionalne integracije, priznavanja kvalifikacija, jezične potpore i mentorstva, kako bi povratak u domovinu bio realna i održiva opcija.
Hvala Vam, dragi Joza, kao i Adriani, za sve što činite za našu kulturu u Argentini. Želim vam puno uspjeha na proslavi dvostrukog jubileja časopisa Studia Croatica!
—Od srca zahvaljujemo na lijepim riječima i podršci. Takva priznanja nam mnogo znače i dodatno nas potiču da nastavimo raditi na promicanju hrvatske kulture i identiteta u hispanofonom svijetu. S posebnom radošću i zahvalnošću pripremamo proslavu 65. obljetnice časopisa Studia Croatica i okrugli stol u Zagrebu te Splitu ovoga proljeća. Taj jubilej doživljavamo ne samo kao priznanje dosadašnjem radu, nego i kao poticaj za nove projekte i izazove.
.
Razgovarala: Vesna Kukavica; Foto: Arhiva Studia Croatica
