Institucionalna izgradnja skrbi o hrvatskome iseljeništvu sve je raznovrsnija, uključujući pojačane prekogranične kulturne, znanstvene, gospodarske i obrazovne aktivnosti HMI-ja, Središnjega državnog ureda i Ministarstva demografije i useljeništva…
Piše: Vesna Kukavica
Naša domovina Hrvatska slavi Dan državnosti prisjećajući se 30. svibnja 1990. kada su, nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernoga Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Dan državnosti obilježava se ove godine na jubilarnu 35. godišnjicu konstituiranja prvoga demokratskog i višestranačkog Sabora kojemu je za predsjednika bio izabran Žarko Domljan. Konstituiranje novoga Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, priređeno je u zadivljujućem svečanom ozračju, zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskome državnom saboru. Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste iz dijaspore i domovine, dok je u radnome dijelu sjednice najprije izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s disidentom bečke pečalbarske provenijencije Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvoga višestranačkog parlamenta. Za potpredsjednike Sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, SKH – SDP imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina. Sabor iz 1990. radio je dvije godine, a u ljeto 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskoga sabora. Novi Sabor imao je samo jedan dom i manje zastupnika, njih 138, među kojima su bili zastupnici dijaspore. Bez obzira na okolnosti – te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim prilikama – prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i božićni Ustav.
Riječju, za suverenu i slobodnu Hrvatsku te zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske u jednom trenutku u devedesetim spontano se formirao ljudski lanac na globalnoj razini! Svima koji su sudjelovali iz iseljeništva i domovine dugujemo neizmjernu zahvalnost. Zato 35. obljetnica hrvatske državnosti predstavlja priliku da svi zajedno ocijenimo koliko smo ponosni na strateška postignuća hrvatskoga naroda i države u samo tri i pol desetljeća neovisnosti.
Domovina je preporođena i sve više napreduje. Uloga povratništva u izgradnji hrvatske države je dragocjena, što potvrđuju dostupne brojne porezne olakšice i nova mjera Biram Hrvatsku! Svjetlo nade prati nas s pobjedama na putu od Domovinskoga rata u kojemu je Hrvatska imala okupiranu trećinu teritorija, do oslobođene i perspektivne zemlje članice NATO-a i Europske unije. Hrvatska je danas pozicionirana u samoj jezgri europskih institucija, realiziravši nedavno i dvije dublje integracije – schengenski prostor i europodručje. Prema ocjeni predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića: „To potvrđuje da je naš narod u zahtjevnim okolnostima bio jedinstven, držao se konsenzusa“, ali i primjećuje da je taj konsenzus ovog desetljeća slabiji nego prije, te je potrebno objasniti svim građanima u RH i dijaspori što nam donosi u 21. stoljeću europska obitelj naroda. Osvrnuo se na zajedničke vrijednosti i snažan sustav pravnih i poslovnih veza s EU, rekavši kako je sve to pridonijelo tome da je Hrvatska danas respektirana u međunarodnoj zajednici. Mladi iz zemlje i iseljeništva imaju puno više šansi, a na svima nama je da dobro iskoristimo pružene prilike, poručuje premijer Plenković, uz napomenu da pritom čuvamo svoj identitet na svim meridijanima, svoju kulturu, vjeru, svoje običaje i sve ono zbog čega su hrvatski branitelji kao i naši emigranti – dali svoje živote za hrvatsku slobodu i našu neovisnost.
Kontinuirano iz godine u godinu rastu sredstva koja Vlada RH putem Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan domovine i Hrvatske matice iseljenika izdvaja za strateške projekte izvandomovinstva, čime su povećane potpore na natječajima udruga i ustanova Hrvata u inozemstvu. Realizirano je mnoštvo projekata, povećan je broj studentskih stipendija za učenje hrvatskoga jezika, a sve s ciljem jačanja statusa Hrvata u njihovim domicilnim državama. Kako bi što kvalitetnije odgovorio na brojne potrebe Hrvata izvan RH, kontinuirano raste i proračun Središnjega državnog ureda koji je lani iznosio 24.919.053,00 eura. Dodatno, u tekućoj godini proračun za projekte usmjerene na Hrvate izvan Lijepe Naše povećan je za 43%, ističu iz Vlade RH. Institucionalna izgradnja skrbi o hrvatskome izvandomovinstvu stalno se nadograđuje. Utemeljeno je Ministarstvo demografije i useljeništva, a sustavno se obogaćuju programi Hrvatske matice iseljenika, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH prema prioritetima Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine, te aktivnostima zacrtanima Strategijom i Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Lijepe Naše. Sretan nam 35. Dan državnosti!
