Zvuk vremena: Oživljeno nasljeđe Josipa Kuletina

5 min čitanja


U Hrvatskoj katoličkoj župi blaženog Alojzija Stepinca u Münchenu 26. studenoga  2024. predstavljen je CD glazbeni uradak „Josip Kuletin – Izabrane skladbe“

U velikoj dvorani Hrvatske katoličke župe blaženog Alojzija Stepinca u Münchenu 26. studenoga  2024. godine je predstavljen CD glazbeni uradak „Josip Kuletin – Izabrane skladbe“. Predstavljanje je organizirao Akademski krug župe i voditelj Ante Moro, a CD su predstavili fra Jozo Župić, franjevac koji djeluje u župi i Božo Marić suradnik na projektu. Fra Jozo Župić govorio je o životu i djelovanju Josipa Kuletina, hrvatskog dirigenta rođenog 1906. godine u Sinju i o potrebi stvaranja CD-a sa njegovim skladbama, koračnicama, koje su 2024. godine izveli i snimili članovi Gradske glazbe Sinj na čelu sa dirigentom prof. Grgom Grubišićem.

Na CD-u se nalaze domoljubne vojne skladbe koje je Josip Kuletin skladao i izvodio u razdoblju od 1937. do 1945. godine: Sinjski alkari (3:16), Uspomena na Knin (3:00), Drniški pozdrav (2:36), Splitske kale (3:10), Dalmatinski biseri 1(12:35), Dalmatinski biseri 2 (12:08) Veseli mornari (9:30). Osim koračnica Josip Kuletin napisao je i dvije operete za kazalište. Koračnice i operete opisane su u knjizi „Sinjski alkari i druge skladbe“ koju je fra Jozo Župić objavio 2020. godine. „O svakom gradu u kojem je djelovao napisao je koračnicu tako da se može reći, da se Kuletin svira u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini, u Srbiji, u Njemačkoj, u Austriji. Sada se može bez straha izvoditi Kuletinove skladbe  jer su zapisane note sada na jednome CD-u“, istaknuo je fra Jozo Župić. Istaknuo je na koje je sve načine dolazio do Kuletinovih notnih zapisa skladbi za pripremu CD-a, koji su bili izgubljeni. Najpoznatija Kuletinova koračnica Sinjski alkari koju je Kuletin napisao 1932. godine, dugo vremena se izvodila na Sinjskoj alci  bez znanja tko joj je autor, naglasio je na kraju fra Jozo Župić.

Na predstavljanju CD-a prikazan je video koncert održan prvi puta u čast Josipu Kuletinu 1. srpnja 2023. godine u Alkarskim dvorima u Sinju u organizaciji Gradske glazbe Sinj. „Svake godine u Sinju za vrijeme Velike Gospe i alkarske svečanosti svira Gradska glazba Sinj.  Ovaj četvrti uradak bavi se Kuletinovim kulturno-umjetničkim stvaralaštvom i njegovom ostavštinom ne samo za sinjski kraj, nego se radi i o arhiviranju, čuvanju i širenju kulturne baštine koja ostaje kasnije cijelom hrvatskom narodu“, istaknuo je Božo Marić.  Josip Kuletin rođen je 1906. godine u Sinju kao Josip Toma  Kuletin. Po završetku Muzičke akademije u Zagrebu 1937. godine radio je najprije kao dirigent – vojni kapelnik Vojnog orkestra Kraljevine Jugoslavije u Kninu od 1937. do 1939. te u Štipu (Sjeverna Makedonija) od 1939. do 1941. godine. Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske službovao je u Posadnoj glazbi NDH u Varaždinu i u Karlovcu od 1941. do 1945. godine. Kada je na vlast došla Jugoslovenska armija 1945. samo tri tjedna bio je u Vojnom orkestru JA u Karlovcu i Zagrebu kada je nažalost tragično pogubljen u Karlovcu, a kao datum smrti navodi se 31. 12. 1945. godine. „Kroz njegove koračnice provlače se dalmatinske pjesme. Bio je stručnjak, akademski dirigent, da je ostao na životu, napravio bi čudo“, naglasio je fra Jozo Župić. Istraživanjem života i djelovanje Josipa Kuletina fra Jozo Župić započeo je 2015. godine. Do sada je napisao i objavio tri knjige: 1. “Josip Kuletin hrvatski intelektualac, skladatelj, rodoljub i mučenik“, 2. „Sinjski alkari i druge skladbe“, i 3. „Josip Kuletin (1906. – 1945.) zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Sinju 17. lipnja 2021. godine“.

CD je glazbeno oblikovao dirigent Gradske glazbe Sinj prof. Grgo Grubišić koji je napisao i predgovor na omotu CD-a. Snimanje i editiranje CD-a uredio je Mario Božić, mix i master Hrvoje Domazet, a CD je grafički obradio Jakov Borković. Josip Kuletin na omotu CD-a prikazan je u vojnim odorama svih triju vojski u kojima je radio kao dirigent vojnog orkestara ili kao izvođač u orkestru za timpanima (vojni bubanj).

„Josip Kuletin je bio ne samo prešućivan, jednostavno se o njemu nije smjelo govoriti. Sada zaslugom fra Joze Župića može se o njemu javno govoriti i njega slušati“, istaknuo je na kraju Božo Marić.

Tekst i foto Ljiljana Tomić

Podijeli ovaj članak
Skip to content